Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti se obilježava 17. listopada. U Hrvatskoj je za oporavak i smanjenje siromaštva nužna nova, pravednija društvena raspodjela, a to znači snažno povećanje svih plaća, uključujući i minimalnu, te orijentacija na sigurne poslove veće dodane vrijednosti.
Visok rizik od siromaštva
Prema privremenim podacima za prošlu godinu, u Hrvatskoj je bilo 19,9 posto siromašnih građana, a u riziku od siromaštva njih 26,1 posto. Prosječna mirovina isplaćena za kolovoz iznosi 2402 kune, a umirovljenika je u kolovozu bilo 1.233.211, dok je prosječna plaća za srpanj iznosila 6206 kn neto. Osim toga, tek malo više od 19 posto nezaposlenih prima neki iznos naknade za nezaposlene.
Nove promjene u porezu na dohodak Hrvatsku vuku u još veće društvene nejednakosti, a posljednjih godina iz Hrvatske na rad u inozemstvo odlazi oko dva posto građana godišnje. To je alarmantan broj stanovnika koji odlaze pretežito zbog malih plaća i nesigurnih oblika rada.
Hrvatsku sve više napuštaju mladi, visokoobrazovani, pa i cijele obitelji. Mladi se već u završnim dijelovima školovanja u većini izjašnjavaju da će nakon završetka otići na rad u inozemstvo, jer u Hrvatskoj ne vide budućnost.
U Hrvatskoj je u posljednjem desetljeću došlo do snažnog restrukturiranja poslova, tako da je sve više poslova za niže kvalifikacijske strukture i minimalnu plaću ili tek nešto veću od minimalne. Radnika na minimalcu je oko 40.000, a onih koji primaju minimalnu plaću i plaću do minimalne je oko 76.000.
Potrebna je pravednija društvena raspodjela
Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti obilježava se od 1993. godine odlukom Glavne skupštine Ujedinjenih naroda u svrhu promicanja potrebe za smanjivanjem siromaštva u svijetu i solidariziranja s osobama u potrebi.
Iako se od te 1993. godine naovamo svjetsko bogatstvo povećalo, blagostanje osjeti sve manji broj ljudi. U proteklih 15 godina drastično su se povećale društvene nejednakosti, kako unutar država tako i u cijelim regijama.
Četiri od pet dolara novostvorenog bogatstva završava u rukama najbogatijih, te je na jedan posto najbogatije svjetske populacije otpalo više od 82 posto imetka stvorenog prošle godine.
