4. UNI Europa Konferencija – Zajedno za bolju Europu

4. UNI Europa Konferencija – Zajedno za bolju Europu

 Četvrta UNI Europa Konferencija održala se u Rimu od 14. do 16. ožujka 2016. godine pod sloganom “Mijenjajmo Europu zajedno”. Europu pogađaju velike promjene, zdravstveni sustav se raspada, ne znamo se nositi na dobar način s problemom izbjeglica, liberalni kapitalizam jača nauštrb radničke klase. Sindikati su ti koji trebaju biti aktivno uključeni za postizanjem socijalne Europe, a to mogu učiniti samo ako se drže zajedno.

UNI Europa je federacija europskih sindikata i broji 7 milijuna članova. Okuplja 272 sindikata iz 50 zemalja, a neki od sektora koji su uključeni su: grafički i izdavački sektor, medijski, informacijska tehnologija i komunikacija, poštanski sektor itd. Na Konferenciji je bilo prisutno 753 predstavnika iz 159 sindikata iz 39 zemalja, a od čega 353 žena i 400 muškaraca. Iz priloženog se vidi da su bili predstavnici iz različitih sindikata, ali svi ujedinjeni u istom cilju.

U uvodnom dijelu programa sudionicima su se obratili Mario Petitto, dopredsjednik UNI Europa, Frank Bsirske, predsjednik UNI Europa, Oliver Roethig, glavni tajnik i drugi istaknuti članovi UNI Europa i svi su složni da je zajedništvo najvažnije za postizanje bolje Europe.

Entuzijastičan govor je imao glavni tajnik UNI Global Union Philip Jennings, koji je najavio zajedničku borbu za progresivnu, socijalnu i bolju Europu. Podsjetio je svoje članove da moraju biti ponosni na članove sindikata iz Tunisa, koji su osvojili Nobelovu nagradu i koji su primjer što se zajedništvom može postići.

Konferencija je bila podijeljena u nekoliko sekcija, ovisno o prijedlozima o kojima je Izvršni odbor glasao i koji prijedlozi su bili temelj djelovanja UNI Europe u sljedeće četiri godine.

Mijenjajmo Europu zajedno

Ekonomska, politička, klimatska i socijalna kriza ozbiljno je uzdrmala temelje Europe u koje svi vjerujemo. Krizu nisu uzrokovali radnici, ali to je grupa ljudi koja plaća najvišu cijenu. Mnoge vlade su krizu iskoristile kao kampanju protiv sindikata i njihove uloge u društvu. Takva kampanja je oslabila europski socijalni model i demokraciju.

UNI Europa vjeruje u Europu temeljenu na osnovnim vrijednostima kao što su solidarnost, poštenje, jednakost i održivost. To su vrijednosti za koje se moramo boriti. Temelji su postavljeni na 3. UNI Konferenciji 2011. kroz rezolucije “Sindikat-Vizija-Djelovanje”. Cilj UNI Europe je da bude snažna europska federacija sindikata koja se na europskoj razini bori za interese radnika tako snažno kako se podružnice bore na nacionalnoj razini.

Prvi prijedlog odluke “Mijenjajmo Europu zajedno” podijeljen je na četiri točke.

Borba za cjelokupnu ekonomiju

UNI Europa prepoznaje povezanost između glasa radnika i produktivnosti i snažno vjeruje da su angažirani radnici presudni faktor za ekonomski rast Europe. Zalažemo se za temeljne promjene, koje stavljaju ekonomiju i rad na prvo mjesto. Politika štednje, koja je nametnuta Španjolskoj, Portugalu, Grčkoj, Cipru i Irskoj uzrokovala je katastrofalne posljedice. Stoga UNI Europa pozdravlja hrabrost Grčke u njihovom nastojanju u poruci vlastima da je demokracija jedino moguće rješenje.

UNI Europa stoji iza prijedloga ETUC-a “Novi put za Europu”. U njegovoj srži je plan ulaganja od 2% BDP-a u idućih deset godina i to bi pomoglo stvaranju pune zaposlenosti i kvalitetnih radnih mjesta. Plan je orijentiran i na javne investicije, i to u socijalne službe i službe općeg interesa. Glavni cilj je smanjiti nezaposlenost ispod 3% ili niže.

Prijedlog izvješća “Promjene europske ekonomije i monetarne unije”, koji su predložila petorica europskih predsjednika, ne sadrži adekvatna rješenja. UNI Europa se posebno protivi stvaranju nacionalne zajednice konkurentnosti koja bi uzrokovala smanjenje autonomije kolektivnih pregovaranja i jačanje trenutne deflatorne tendencije.

Stoga UNI Europa potiče države članice da u potpunosti iskoriste fleksibilnost investicijskih klauzula, a posebno klauzula predviđenih za slučaj posebnih okolnosti. Važno je postavljanje jakog stupa socijalnih prava neovisnih od gospodarskog upravljanja implementiranog u Europski ugovor i demokratizacija gospodarskog upravljanja uzimajući u obzir prijedloge socijalnih partnera u vidu definiranja gospodarskog upravljanja.

UNI Europa ponavlja svoj poziv u kojem upozorava da svi radnici moraju biti pokriveni kolektivnim ugovorom i primati pošteno zarađenu i dostojnu plaću za svoj rad. Potrebno je staviti moratorij na pregovore i ratifikaciju slobodnih trgovinskih ugovora sve dok se demokratska rasprava ne provede u svezi s tim, te reći stop nametanju politike štednje nauštrb sigurnosti građana.

Gradimo socijalnu Europu

Odsutnost adekvatne socijalne politike u Europi je jedan od izravnih uzroka povećanja ksenofobije, ekstremizma, euroskepticizma i podjela unutar Europe. UNI Europa je ozbiljno zabrinuta zbog porasta nacionalizma i ksenofobije političkih stranaka diljem Europe, koje svojom ekstremnom retorikom dijele društvo i stigmatiziraju izbjeglice i migrante.

UNI stavlja pred socijalnu Europu sljedeće zahtjeve: osigurati punu zaposlenost i poboljšati kvalitetu radnih mjesta kroz redukciju radnih sati; staviti prioritete na osnovna socijalna prava kroz ekonomsku slobodu, uključujući pravo na štrajk, slobodu udruživanja i pravo na kolektivno pregovaranje; osigurati jednaku plaću za jednaki rad; razvijati koncepciju jednakog vrednovanja zadataka za muškarce i žene na svim razinama (obrazovanje, odgajanje djece…); razvijati održivi mirovinski sustav koji staje na kraj velikom generacijskom jazu; osigurati pravo na pristup informacijama, osigurati jednako zapošljavanje za sve, bez obzira na spol i osigurati solidarni i univerzalni sustav socijalne zaštite u svim državama članicama EU.

Poboljšanje prava radnika i poboljšanje uvjeta rada

UNI Europa je glas radnika koji rade u uslužnim djelatnostima. Uslužni sektor će odigrati ključnu ulogu u budućnosti Europe i UNI Europa će mobilizirati više od 7 milijuna ljudi i osigurati da uslužni sektor u budućnosti bude temeljen na pristojnom radu i poštivanju prava radnika.

 toga UNI Europa zahtijeva da se u slučajevima gdje kolektivni ugovori ne mogu osigurati svima pristojnu plaću podrži inicijativa članova sindikata na borbu za minimalnu plaću koja će biti određena ili kolektivnim ugovorom ili zakonom pojedine zemlje. Zahtijeva se poštivanje autonomije i odluka socijalnih partnera i odbijaju se bilo kakvi pokušaji da se oslabi zdravstvo i sigurnost, ograniče prava radnika i radni uvjeti. Nadalje, UNI Europa zahtijeva kraj napada na kolektivne ugovore i radno zakonodavstvo diljem Europe i ograničavanje prava na štrajk.

Mijenjamo Europu zajedno

Samo snažni sindikati mogu osigurati socijalnu Europu i samo socijalna Europa može osigurati budućnost i funkcioniranje EU. Politika EU je postala antisocijalna, antidemokratska i antieuropska. Vrijeme je za ključne promjene. UNI Europa je spremna odigrati svoju ulogu u građenju bolje Europe. Politike i planovi koji su postavljeni na ovoj konferenciji su temelji rada iduće četiri godine, pogotovo akcije sadržane u sljedećim prijedlozima: “Mijenjajmo Europu kroz rast snage sindikata”, “Mijenjajmo Europu kroz rast snage kolektivnog pregovaranja” i “Mijenjajmo Europu kroz rast kvalitetnih radnih mjesta”.

Mijenjajmo Europu kroz rast snage sindikata

Cilj je jača povezanost s podružnicama kako bi rasla mogućnost organiziranja i kako bismo bili jači unutar našeg sektora i globalnih kompanija. Stoga je potrebno proširiti članstvo, ojačati strukturu sindikata i promovirati potporu i sudjelovanje u svim akcijama sindikata.

U Istočnoj i Srednjoj Europi uvođenje tržišnog gospodarstva rezultiralo je promjenama u sindikatima. Članstvo je postalo volontersko i u mnogim zemljama ekstremno neprijateljsko i antisindikalna politika je sve više prisutna. U zadnjih 20 godina članstvo je palo u prosjeku za 75%.

UNI Europa je usvojila sljedeće strategije koje bi poboljšale rast sindikata.

Organiziranje inicijativa u Srednjoj i Istočnoj Europi i u Turskoj

UNI Europa potiče podružnice da pruže pomoć onim sindikatima koji se žele organizirati, ali nemaju dovoljno sredstava, kao što su neke zemlje Srednje i Istočne Europe i potiče osnivanje Središnjeg europskog organizacijskog instituta koji bi djelovao s ostalim europskim sindikatima.

Potpora za organiziranje unutar Troika država

Politika štednje koju je EU nametnula Cipru, Irskoj, Portugalu, Španjolskoj i posebno Grčkoj, narušila je strukture sindikata i dovela do pada članstva u sindikatu. U skladu s tim, UNI Europa potiče navedene države da se udruže u ponovnom dobivanju izgubljenih članova i prava iz kolektivnih ugovora te da izrade sindikalnu strukturu.

Koordinacija i izmjenjivanje najboljih iskustava za razvijanje dobre organiziranosti

Organiziranje je u prvom redu u nadležnosti samih država te su države članice UNI Europe razvile vrlo dobre strategije organiziranja. Stoga UNI Europa obvezuje na stvaranje mogućnosti državama za razmjenom iskustva u području organiziranja, učlanjivanju novih članova i to kroz međusobno surađivanje. Efektivna i sistematična regrutacija članova je također vrlo bitna u onim državama gdje je pokrivenost kolektivnim ugovorima velika.

Nadalje, veoma je bitno pridobivati različite tipove radnika da se učlane u sindikat, kao što su direktori i ostali radnici na višim položajima u društvu.

Jedan od ciljeva je i dobra organizacija mladih iz UNI Europe te njihova uključenost u sve razine odlučivanja.

Koliko je dobra organizacija i pripremljenost važna, rekao nam je kolega iz jednog sindikata iz Ujedinjenog Kraljevstva. Proveli su preko 2.500 kampanja u kojima je sudjelovalo više od 8.000 aktivista i rezultati su učlanjenje preko 250.000 radnika u njihov sindikat.

Svakako je lijepo spomenuti primjer sindikata iz Švedske s najboljom organiziranom kampanjom u Europi i velikim brojem članova.

Multinacionalne kompanije

UNI Europa će nastaviti razvijati i podupirati jake saveze sindikata u multinacionalnim kompanijama. Cilj je dijeliti organizacijske i pregovaračke strategije i podupirati organizaciju sindikata unutar takvih kompanija.

Kolege iz Poljske su nam predstavili problem s kojim se oni bore. Multinacionalne kompanije prijetnjom otkazima plaše radnike i na taj način ih kontroliraju te je organiziranost vrlo slaba. Lokalni menadžment nastupa s pozicije apsolutne moći i bez mogućnosti dijaloga. Osnivanjem sindikata, stvari su krenule nabolje i članstvo je raslo zahvaljujući dobroj organizaciji i velikoj potpori ostalih sindikata.

Mijenjajmo Europu kroz rast snage kolektivnog pregovaranja

Države s najrazvijenijim socijalnim partnerstvom su među najrazvijenijim državama svijeta, pogotovo u vrijeme krize. Kompanije koje su potpisale kolektivni ugovor daju veće plaće, više mogućnosti za usavršavanje i stabilnije radno mjesto.

Kako bi vratila svoju pregovaračku moć, UNI Europa se mora suočiti s mnogim izazovima, kao što su multinacionalne kompanije koje često donose odluke bez savjetovanja sa sindikatom. Prolazeći kroz deregulaciju i liberalizaciju, europsko jedinstveno tržište je više služilo interesima kompanija nauštrb sigurnosti radnika, građana i društva. Ekonomska kriza je stavila još veći pritisak na snagu sindikata za kolektivnim pregovaranjem. U Troika državama poduzete reforme su samo povećale nezaposlenost i nejednakost. Nekoliko intervencija i pokušaj zabrane prava na štrajk, čije je rješavanje u nadležnosti Europskog suda, još nije riješeno. UNI Europa, sudeći prema velikom broju protesta, zaključuje da su se Europljani sve više udaljili od Europske unije. Ta katastrofa bi mogla biti izbjegnuta ako vizija otvorene, uključive i poštene Europe bude prihvaćena.

Kako bi se ta vizija ostvarila i kako bi se povećala pregovaračka moć sindikata, UNI Europa predlaže određene mjere. Kolektivno pregovaranje, sloboda udruživanja i pravo na štrajk moraju postojati na svim razinama. Rastuća potpora za europsku integraciju ovisi o tome hoće li se EU razviti u nešto više od samo jedinstvenog tržišta i slobodne trgovine. UNI Europa će se boriti da Europa opet postane demokratska, ekonomska i socijalna zajednica. EU treba izgraditi veću socijalnu dimenziju i ispraviti trenutno veliku neravnotežu između osnovnih ljudskih prava i ekonomske politike.

UNI Europa je usvojila sljedeće tri strategije koje su prioritet za jačanje pregovaračke moći, a to su: Koordinacija za pokrivenost kolektivnim ugovorima (pozitivna iskustva vezano uz kolektivno pregovaranje moramo dijeliti s drugima i držati ih informiranim, te pomagati državama u kojima je pregovaračka moć slaba), Savez sindikata (važno je biti ujedinjen kod pregovaranja s multinacionalnim kompanijama kako bi svaka država mogla lakše zaštititi radnike na svom području, uzimajući u obzir različito stanje u državama), Utjecaj na politiku EU (cilj je pojačati kolektivno pregovaranje i prava radnika; borba protiv antisindikalne politike).

Mijenjajmo Europu kroz rast kvalitetnih radnih mjesta

Stvaranje kvalitetnih radnih mjesta s dobrim radnim uvjetima i poštenom plaćom je ključ za postizanje europskog socijalnog modela.

Da bi se postigao taj cilj, UNI Europa se mora suočiti s mnogim izazovima: sve više potreba se može ispuniti s digitalnim uređajima, kompjuterima, umjetnom inteligencijom i algoritmima koji mogu obavljati posao računovođe, marketinškog stručnjaka itd. Logično, takve inovacije će kao posljedicu imati gubitak radnih mjesta. Rezultati pokazuju da će takvim razvojem slabiti srednja klasa i poslovi srednje stručne spreme, a 47% današnjih poslova će u sljedećih 20 godina moći biti zamijenjeno digitalnom tehnologijom. Digitalizacija zahtijeva prilagodbu na nove uvjete rada, a za uzvrat traži nove odnose između zaposlenika i poslodavaca. U tom kontekstu, poslodavci digitalizaciju trebaju vidjeti kao mogućnost za stimulaciju kreativnosti i inovacije radnika.  Nadalje, sve više su prisutni netipični oblici zapošljavanja i u budućnosti bi ih moglo biti sve više. Takvi novi oblici zapošljavanja mogu uzrokovati nesigurnosti i stoga zaštita tih radnika mora biti u fokusu sindikata. I za radnike koji imaju siguran posao, svijet rada će se promijeniti. Tehnološke inovacije će uzrokovati restrukturiranje poslovnog modela i rada. Radne strukture više neće biti samo lokalne. Restrukturiranje radnih mjesta može također značiti da će radnici zadržati pravo birati gdje i kada raditi i to je odlično, ali samo dok takva fleksibilnost bude dobra za radnike i dok ne prelazi liniju između posla i privatnog života.

UNI Europa se zalaže za uspješnu kombinaciju ekonomskog razvoja sa socijalnim razvojem i to kreiranjem kvalitetnih radnih mjesta, trajnog, sigurnog i poštenog zapošljavanja, uključujući prava svih radnika, pravo na samozapošljavanje, kolektivno pregovaranje i industrijske akcije. U eri digitalizacije, Europa mora biti spremna da će se tržište rada mijenjati. Stoga UNI Europa zahtijeva efektivne mjere kako bi se izbjeglo da društvo postane podijeljeno zbog masovne nezaposlenosti i nejednakosti. Radnici moraju imati posao i u digitalnoj eri te strategija treba ići u smjeru smanjivanja radnog vremena i većeg ulaganja u kreiranje radnih mjesta. Fleksibilni rad mora biti rezultat isključivo kolektivnog pregovaranja.

UNI Europa je donijela tri strategije za postizanje rasta kvalitetnih radnih mjesta: Politika usluga (uspostava sistemskog znanja i socijalnog razvoja u europskim uslužnim djelatnostima i identifikacija problema koji su zajednički svim sektorima koje pokriva UNI Europa. Najvažnija područja rada su: razvijanje tržišta rada, organizacija rada, razvijanje tržišta usluga), Unutarnje tržište usluga (efektivno radno zakonodavstvo i adekvatni mehanizmi, posebno vezano uz radne odnose koji imaju transnacionalni karakter, poticati javne investicije u tehnološki razvoj javnih usluga) i digitalizacija (pronaći načine za pokrivenost kolektivnim ugovorima svih radnika u digitaliziranom tržištu rada).

Bolji uvjeti rada za menadžere

Nisu samo radnici pogođeni nestabilnim zapošljavanjem, već i menadžeri. Oni su suočeni s neizvjesnim radnim mjestom, velikom nezaposlenošću, ugovorima o radu s kratkim trajanjem… I menadžeri trebaju jake sindikate koji će osigurati njihova prava na dostojne uvjete rade, uključujući i kolektivne ugovore i slobodu na udruživanje. Jedna od sudionica Konferencije nas je malo pobliže upoznala s uvjetima rada menadžera. Tako neki od njih rade više od 55 sati tijekom tri dana i za to nisu dodatno plaćeni. Teško im je naći ravnotežu između privatnog i poslovnog života, a ako odbiju raditi na taj način, ugovor im se odmah raskida jer su vrlo brzo zamjenjivi. Borba za njihove bolje uvjete rada je također jedan od prioriteta koji je UNI Europa stavila za svoj cilj.

Ugovori u transnacionalnim tvrtkama

Multinacionalne kompanije imaju svoje poslovnice u više država te je stoga potrebno odrediti pregovaračke strane i sa strane poslodavca i sa strane radnika, što može biti teško. Pregovaračke strane trebaju biti sindikati i poslodavci, a teme pregovora su vezane uz uvjete rada, prava i obveze sindikata, poslodavaca i radnika. To je proces postavljanja pravila koji vodi do zajedničke regulacije navedenih uvjeta.

Odredbe takvih ugovora trebaju biti implementirane u nacionalno zakonodavstvo samo ako su te odredbe povoljnije za radnike od relevantnih nacionalnih odredbi.

UNI Europa je stoga postavila određene smjernice vezane uz navedene pregovore, a koje se odnose na sadržaj ugovora (opseg primjene, ugovorne strane, tijela nadležna za podnošenje prigovora…), način implementacije ugovora, pregovaračke procedure (teme, sastavi pregovaračkih timova…).

Europski sektorski socijalni dijalog

Premda su podružnice UNI Europa aktivne u svojim područjima, vrlo je slaba međusobna koordinacija i razmjena mišljenja i iskustva između različitih sektora.

Europski socijalni dijalog je dio projekta za jačanje Europe isto kao što su i politike koje potiču zapošljavanje i rast. Ekonomska kriza i visoka nezaposlenost u pojedinim državama i uz to nametnuta politika štednje oslabila je pregovaračku moć i reprezentativnost sindikata, a posebno u južnoj Europi i u Irskoj. No, europski socijalni dijalog se može ugraditi i u takve zemlje specifičnim mjerama. Glavnu zabrinutost sindikati izražavaju vezano uz teme o kojima se raspravlja i o tome kako su te teme prezentirane na europskoj razini koje su često daleko od onoga što zapravo brine radnike. Kako bi se stvari promijenile, sindikati i poslodavci moraju uzeti u obzir europski socijalni dijalog kao dopunu nacionalnom sustavu i u tom smjeru surađivati.

Nekoliko je područja koja trebaju biti riješena kako bi cilj za boljim europskim socijalnim dijalogom bio postignut: pronaći dogovor o temama o kojima će se raspravljati, kako između sindikata međusobno, tako i s poslodavcima i EU Komisijom, imati dovoljno resursa kako bi se izgradile zajedničke aktivnosti i poboljšati direktnu uključenost država članica u definiranju i procjenjivanju programa europskog socijalnog dijaloga.

Uključimo mlade u sindikat

Potrebno je uključiti mlade u rad sindikata kako bi mogli biti nositelji daljnjeg napretka u poboljšanju prava radnika.

Veliki broj svjetske populacije je ispod 25 godina. Stoga moramo biti svjesni da mladi ljudi nisu samo budućnost, oni su već tu. Mnogo članova podružnica UNI-ja su mlađi od 35 godina, ali i dalje ih je premalo.

Predstavnicima UNI Mladi cilj je da na svjetskom kongresu, koji će se održati 2018. godine u Liverpoolu, broj mladih bude dvostruko veći, od 5% koliko ih je sada na 10%.

Ako želimo da mladi sudjeluju u donošenju odluka, mora ih se u to više uključiti. Stoga UNI Europa preporučuje svojim podružnicama da među sudionicima uključe barem jednu osobu mlađu od 35 godina u sve buduće UNI Europa Konferencije.

Humanitarni odgovor na izbjegličku krizu

Izvršni odbor je predložio UNI Europi određene akcije vezano uz integraciju i prava izbjeglica, što je prihvaćeno. Radi se o sljedećem:

1. Europa se suočava s najvećom izbjegličkom krizom od 2. svjetskog rata. Ljudi napuštaju svoje zemlje koje su razorene ratom, bijedom i religijskim ekstremizmom i u potrazi su za sigurnošću u Europi. To je velika kriza za Europu. Ali iznad svega, to je još veća kriza za one koji samo traže mir, stabilnost i našu pomoć. Ne smijemo zatvoriti oči pred tisućama muškaraca, žena i djece koji su često u rukama krijumčara i u velikom riziku od nasilja i seksualnih izrabljivanja. Europa mora djelovati odmah kako bi smanjila humanitarnu krizu.

2. UNI Europa izražava duboko žaljenje za tragične gubitke, poglavito žena i djece, koji su se utopili pokušavajući doći do Europe i poziva svoje članove da udruže snage u zaustavljanju tragičnih smrti i da hitno uspostave sigurnu rutu kroz Europu.

3. Migracija je bezvremenski fenomen. Trenutni priljev izbjeglica uvijek se mora promatrati u kontekstu. Politika podrške i integracije mora spriječiti iskorištavanje izbjeglica u području rada i osigurati socijalnu koheziju lokalnih zajednica.

4. Politika koja se pokušava nositi s izbjegličkom krizom, uključujući sigurnosne mjere gdje je to nužno, mora se temeljiti na europskim vrijednostima i temeljnim ljudskim pravima koja mora uživati svaka osoba.

5. Integracija izbjeglica u svijet rada i društvo je nužna kako bi im se osigurala mogućnost za dostojnim životom i radnim uvjetima. UNI Europa inzistira da europske vlasti taj proces započnu što prije kako bi spriječili konflikte između izbjeglica i domaćeg stanovništva. Integracijske mjere nikada ne smiju voditi tome da se izbjeglicama daju nerazmjerno male plaće i ne smiju biti korišteni isključivo kao jeftina radna snaga.

6. Socijalni partneri, sindikati i poslodavci imaju veliku ulogu u integraciji izbjeglica u društvo i tržište rada. UNI Europa potiče svoje suradnike na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini da pomognu uključiti izbjeglice u rad.

7. UNI Europa poziva sve u borbu protiv ksenofobije i rasizma.

8. UNI Europa osuđuje neuspjeh Europske unije u stvaranju efektivne zajedničke politike u načinu kako se nositi s izbjegličkom krizom i osuđuje nedostatak volje nekih država članica da daju svoj doprinos rješavanju krize.

9. Nužno je postojanje zajedničkih europskih kriterija za odobravanje izbjegličkog statusa kao i zajednički standardi koji će osiguravati blagostanje za izbjeglice sukladno obvezama iz ženevskih konvencija. Snažan sustav dijeljenja tereta između svih država članica mora biti temeljen na poštenom i dobrovoljnom rasporedu izbjeglica.

10. UNI Europa iskazuje ponos i zahvalnost svim sindikatima, organiziranim civilnim društvima i tisućama građana koji su se mobilizirali i pomogli izbjeglicama prilikom dolaska u Europu.

Izbori

Posljednji dan, 16. ožujka 2016. godine, provedeni su izbori za određene funkcije u UNI Europi. Članovi su prepoznali dobar rad predsjednika UNI Europe Franka Bsirskea te je on ponovno izabran na istu funkciju. Oliveru Roethigu je ponovno izglasano povjerenje za obavljanje funkcije glavnog tajnika UNI Europe.

Temelji rada za bolju i socijalnu Europu su postavljeni na ovoj Konferenciji. Ostaje nam da ih slijedimo i ciljeve postižemo zajedno.