Prekomjerno uživanje alkoholnih pića značajno utječe na rad ljudskog organizma, što može dovesti do neželjenih posljedica. Na radnim mjestima gdje radnici rukuju različitim strojevima i alatima, rade na visini, rukuju sredstvima unutrašnjeg transporta ili na poslovima gdje treba raditi s povećanom pozornošću – alkoholizirani radnik ili pod utjecajem opijata ne može obavljati takve poslove bez rizika da se ne ozlijedi, a može biti opasan i za ostale radnike jer može prouzročiti skupnu nesreću na radu.
Već i mala količina alkohola u krvi kod radnika djeluje na smanjenje učinkovitosti na radu. Kombinacija uživanja alkohola uz istovremenu upotrebu lijekova dovodi do pojačanog djelovanja alkohola. Već kod koncentracije 0,2 promila alkohola u krvi, opada tolerancija na postojeće rizike, a povećava se spremnost na riskantne postupke. Koncentracija 0,7 promila značajno utječe na održavanje ravnoteže, dok je vrijeme reakcije na vanjske podražaje znatno dulje. Kod koncentracije od 0,9 promila radnik praktički uopće nije sposoban obavljati povjerene mu poslove: pojavljuju se smetnje u održavanju ravnoteže, nema koordinacije pokreta, javljaju se smetnje u orijentaciji, a uočljive su vidne i govorne smetnje.
Promotrimo propise
Odredbama Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14. i 118/14.), zakonodavac je zabranio uzimanje alkoholnih pića i drugih sredstava ovisnosti prije i tijekom rada i njihovo unošenje u radne prostorije. Isti propis smatra da je pod utjecajem alkohola osoba na radu ako je prisutnost alkohola u organizmu veća od 0,0 promila.
Međutim, odredba članka 58. stavak 3. malo ublažava zabranu potpunog uživanja alkohola (koncentracije 0,0 g/kg odnosno 0,0 mg/l izdahnutog zraka), pa dozvoljava za pojedine poslove i višu koncentraciju od propisane zakonom. Dozvoljene više koncentracije mora poslodavac propisati procjenom rizika. Treba, međutim, upozoriti da poslodavac određivanjem u procjeni rizika više koncentracije od 0,0 promila može ući u „sklisko“ područje. Ako je, na primjer, procjenom rizika odobrena granica alkoholiziranosti za neke poslove 0,3 promila, te se na tim poslovima radnik teško ozlijedi te prouzroči veću materijalnu štetu, poslodavac se može suočiti s tužbom radnika, značajnim inspekcijskim nadzorom, troškovima za vještačenje, sudskim sporovima i sl.
U slučaju utvrđivanja alkoholiziranosti radnika, Zakon točno definira prava i dužnosti poslodavca i radnika (članak 58.):
• Za dokazivanje alkoholiziranosti poslodavac mora upotrijebiti odgovarajuće aparate i metode za mjerenje alkohola u organizmu (alkometar, drugi važeći uređaj, postupak ili sredstvo).
• Ako zaposlenik odbije pristupiti provjeri, smatra se da je pod utjecajem alkohola.
• Poslodavac je dužan privremeno udaljiti s mjesta rada zaposlenika koji je na radu pod utjecajem alkohola.
• Ako zaposlenik odbije napustiti radno mjesto, udaljenje će po pozivu poslodavca obaviti nadležna čuvarska (zaštitarska) služba.
Poslodavac Pravilnikom o zaštiti na radu ili Poslovnikom utvrđuje postupak i način ispitivanja alkoholiziranosti radnika na radu te mjere koje treba poduzimati prilikom utvrđivanja alkoholiziranosti. Za ispitivanje alkoholiziranosti poslodavac mora posjedovati odgovarajuće sredstvo provjere te imenovati osposobljene osobe koje će provoditi kontrolu alkoholiziranosti.
Postupak provjere da li je radnik pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti, mora sadržavati naročito: provođenje postupka uz pristanak radnika, način provjere (vrsta aparata, testa…), način bilježenja i potvrđivanja dobivenih rezultata, postupak u slučaju odbijanja radnika da pristupi provjeri i dr.
Detalji provjere alkoholiziranosti
Kada radnik „napuše“ više od 0,0 promila, on je prema Zakonu o zaštiti na radu nesposoban za daljnje sigurno obavljanje posla te ga se mora privremeno udaljiti s rada. Nakon „otrežnjenja“ radnika može dočekati i stegovna mjera od poslodavca. U Pravilnicima o zaštiti na radu pijanstvo na radnom mjestu uobičajeno se tretira kao teža povreda radne obveze.
Što, dakle, savjetovati radniku od kojeg je zatražena provjera alkoholiziranosti. Osumnjičeni radnik treba znati da su njegova prava sužena, ali ipak postoje:
Radnik je dužan odazvati se provjeri (mjerenje alkohola u organizmu) kada to od njega zatraži neposredni ili drugi nadležni rukovoditelj odnosno osoba ovlaštena od poslodavca; u protivnom se smatra da je pod utjecajem alkohola. Ponekad radnik iz protesta odbije pristupiti provjeri iako bi instrument pokazao 0,0 promila. Nakon izrade zapisnika, s izjavom radnika da se protivi provjeri, kasnije nijekanje radnika neće se uvažiti.
Prije provjere radnik ima pravo zatražiti potvrdu da je korišteni instrument ispravan (baždaren, te datum valjanosti), tj. da će mjerenje pokazati vjerodostojan rezultat. Za povremenu provjeru ispravnosti alkometra (baždarenje svakih 6 mjeseci) odgovoran je poslodavac.
Ukoliko poslodavac ne posjeduje valjani instrument za provjeru alkoholiziranosti, radnik ima pravo zatražiti vađenje krvi u zdravstvenoj ustanovi.
U slučaju nepobitno utvrđene alkoholiziranosti radnika na radnom mjestu, dužnost je radnika po nalogu ovlaštenika poslodavca napustiti radno mjesto. Svako opiranje može samo štetno djelovati u stegovnom postupku protiv radnika.
Druga sredstva ovisnosti
Pored uzimanja alkoholnih pića, Zakon zabranjuje i uzimanje drugih sredstava ovisnosti (droge, neki lijekovi…) te se na sredstva ovisnosti odnose sve zabrane kao i na alkohol.
Ukoliko poslodavac posumnja da radnik uzima sredstva ovisnosti, ima ga pravo uputiti na liječnički pregled da se utvrdi je li pod utjecajem nekog sredstva ovisnosti i je li sposoban za obavljanje povjerenih mu poslova. Ocjenu zdravstvene i psihofizičke sposobnosti daje specijalist medicine rada.
Ovdje treba još napomenuti da se pod sredstvima ovisnosti ne smatraju samo različite vrste droga, već i prekomjerno uzimanje nekih lijekova ili drugih preparata, dakle takva sredstva koja utječu na organizam slično kao i alkohol.
Važno! Odredbom članka 60. Zakona poslodavcu je oduzeto pravo provjere je li radnik pod utjecajem drugih sredstava ovisnosti (ne odnosi se na alkohol), ukoliko radnik pokaže potvrdu da se nalazi u programu liječenja, odvikavanja ili rehabilitacije od ovisnosti ili je u izvanbolničkom tretmanu liječenja i uzima supstitucijsku terapiju. Navedenu potvrdu izdaje ustanova kod koje se provodi program.
Kako može (treba) reagirati poslodavac
U normativnom aktu poduzeća, najčešće Pravilnikom o zaštiti na radu, dokazano pijenje na radnom mjestu, odbijanje alkotestiranja, odbijanje udaljavanja s radnog mjesta radnika koji je zatečen da obavlja poslove pod utjecajem alkohola, najčešće je okvalificirano kao teža povreda radne obveze. Za navedene povrede poslodavac često izriče stegovnu mjeru, u konačnici i prestanak radnog odnosa. No ovdje treba biti oprezan, jer se kod više sudskih presuda povodom tužbe radnika pokazalo da svaka alkoholiziranost ne mora biti razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu.
Prije izricanja ove drastične mjere poslodavac mora uzeti u obzir različite okolnosti (recidivitet, koncentracija alkoholiziranosti, posljedice od eventualne ozljede, visinu materijalne štete ako postoji…). Ukoliko alkoholiziranost nije utvrđena alkometrom, ili se oslanjala na izjave svjedoka, sudovi nisu priznavali izvanredni otkaz ugovora o radu, te su naložili poslodavcu da tužitelja (radnika) vrati na rad. Izjava svjedoka iznimno može biti vjerodostojna (priznata) ako je i sam alkoholizirani radnik priznao da je konzumirao alkohol. Ovakva (ponekad brzopleta) reakcija poslodavca uvjetovana je i visokim kaznama odmjerenim u prekršajnim odredbama Zakona o zaštiti na radu.
S druge strane, ako inspektor zaštite na radu prilikom nadzora nađe alkoholiziranog radnika, znači da poslodavac pravna osoba nije poduzeo odgovarajuće mjere za sprječavanje uzimanja alkohola te mu slijedi kazna za prekršaj od 10.000,00 kuna (članak 95.). Za isti prekršaj kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 kuna poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe. U slučaju ponavljanja prekršaja počinitelj će se kazniti novčanom kaznom u dvostrukom iznosu. Inspektor zaštite na radu može izreći novčane kazne na licu mjesta (na mjestu izvršenja prekršaja) poslodavcu pravnoj osobi (1.900,00 kuna) te poslodavcu fizičkoj osobi te odgovornoj osobi pravne osobe (1.500,00 kuna).
Istovremeno inspektor će usmenim rješenjem narediti poslodavcu udaljenje s mjesta rada radnika za kojeg opravdano posumnja da je pod utjecajem alkohola ili drugog sredstva ovisnosti. U zapisniku će potom usmeno rješenje preoblikovati u pismeno.
