Na temelju podataka koje su ispunili poslodavci i dostavili Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje radi ostvarivanja prava utvrđenih Zakonom o zdravstvenom osiguranju, izrađena je Analiza ozljeda na radu u 2016. godini, čije dijelove prenosimo u nastavku.
Ukupan broj prijavljenih ozljeda na radu u 2016. godini iznosi 16.235, pri čemu treba uzeti u obzir da je ova brojka u pogledu lakših ozljeda vjerojatno veća s obzirom na to da njih u praksi u određenom broju sigurno ne prijave ni sami radnici.
Gledano po županijama najveći broj ozljeda bilježi se u Gradu Zagrebu (25,77%), zatim Primorsko-goranskoj županiji (9,21%), Splitsko-dalmatinskoj (8,09%), Osječko-baranjskoj (7,67) i Zagrebačkoj (7,24), dok se najmanji broj ozljeda dogodio u Ličko-senjskoj (0,90%). Jasno je da ove brojke znatnim dijelom prate i broj zaposlenih po pojedinim županijama, te bi bilo dobro staviti ih u odnos s time i tek tada moglo bi se uočiti ima li kakvih odstupanja broja ozljeda u odnosu na broj zaposlenih. To ova analiza nije pokrila.
4/5 ozljeda na mjestu rada
Od ukupnog broja ozljeda na radu, 13.281 (81,80%) dogodilo se na mjestu rada, a 2.954 (18,20%) dogodilo se na putu (na posao, s posla i sl.). Od ukupnog broja zaposlenih 9.802 (60,38%) ozljeda doživjeli su muškarci, a 6.431 (39,61%) žene. Na mjestu rada ozlijeđeno je 8.774 (66,06%) muškaraca i 4.506 (33,93%) žena. Prema podatku o omjeru zaposlenosti, 54,2% radništva čine muškarci, a 45,8% žene, što navodi na zaključak da se muškarci češće ozljeđuju na radu. To može biti vezano i uz prirodu poslova koje pretežito obavljaju.
Zanimljiv je podatak da, iako je postotak ukupnog broja ozljeda muškaraca veći za čak 21%, žene imaju dvostruko veći broj ozljeda na putu na posao. Muškarci su doživjeli 1.028 ozljeda na putu, a žene gotovo dvostruko, čak 1.925. Pritom ozljede na putu kod muškaraca čine 10,49% ukupnog broja njihovih ozljeda, a kod žena čak 29,93%, što znači da se žene na putu ozljeđuju čak 3 puta češće od muškaraca.
Što se tiče dobne strukture, na mjestu rada najčešće su ozljeđivani radnici od 31 do 40 i 41 do 50 godina, što se može povezati i s brojem zaposlenih te bi trebalo izvršiti i analizu u odnosu na broj zaposlenih po dobi. Ipak, može se uočiti da broj ozljeda na putu raste sa starošću radnika, iako je njihov udio u radništvu manji.
Priprema i održavanje opasniji su od rada stroja
Najviše ozlijeđenih radnika na mjestu rada bilo je u proizvodnji i obrtu (tokari, kovinotokari, strojarski mehaničari i sl.), jednostavnim zanimanjima (čistači ulica i sl.), te uslužnim i trgovačkim zanimanjima (trgovci). Najveći broj ozljeda na mjestu rada dogodio se u industrijskoj zoni (4.661 ili 35,10%), a potom u području tercijarne djelatnosti, uredu i sl., pri čemu većina u maloprodajnim i veleprodajnim objektima uključujući i uličnu prodaju (1.065 ili 8.02%).
S našeg aspekta valja uočiti da se često ozljeđuju rukovatelji/ice postrojenjima i strojevima (1.802 ili 11,10%). Gledano uz radni proces na mjestu rada 1.916 (14,43%) ozljeda dogodilo se prilikom procesa izrade i obrade proizvoda, a 1.189 (8,95%) prilikom skladištenja. Valja napomenuti da je čak 1.725 (12,99%) ozljeda nastalo za vrijeme podešavanja, pripreme, rastavljanja, da je 857 (6,45%) ozljeda nastalo za vrijeme održavanja i popravka, te da je 850 (6,40%) ozljeda nastalo za vrijeme čišćenja strojeva i mjesta rada. Iz ovog je vidljivo ono što je i znano u našoj djelatnosti, da je priprema, podešavanje, čišćenje i održavanje stroja čak i opasnija faza nego njegov sam rad.
Najčešće ozljede prstiju, koljena i gležnja
U radnom tjednu najveći broj ozljeda zabilježen je u ponedjeljak, a po dobu dana od 7,00 do 15,00 u prvoj smjeni (vjerojatno je tada i najviše aktivnih radnika). Prema dostavljenim podacima većina ozlijeđenih radnika (94,35%) bila je osposobljena za rad na siguran način, no ovo valja uzeti sa zadrškom odnosno u kritičkoj procjeni radi li se o primjerenoj, detaljnoj i konstantnoj obuci za rad na siguran način ili čistoj formalnosti. Od ozlijeđenih na mjestu rada 79,11% ih tvrdi da je koristilo osobnu zaštitnu opremu.
U pogledu vrsta ozljeda i ozlijeđenog dijela tijela, na mjestu rada, najčešće su rane i površinske ozljede (4.671 ili 35,17%), te iščašenja, uganuća i nategnuća (3.452 ili 25,99%), a slijede prijelomi kostiju (1.904 ili 14,34%). Gledano na dio tijela najčešće su ozljede gornjih ekstremiteta, laički rečeno ruku, (5.057 ili 38,08%), od čega se gotovo polovina odnosi na ozljede prstiju ruku (2.678). Slijede ozljede donjih ekstremiteta, laički rečeno nogu, (4.002 ili 30,13%) gdje preko trećine čine ozljede koljena, a četvrtinu gležnja.
