Automatizacija, digitalizacija i platforme u svijetu rada

Automatizacija, digitalizacija i platforme u svijetu rada

Digitalizacija – integracija digitalnih tehnologija i digitaliziranih podataka u sve aspekte naših života, nije nova pojava. Međutim, trenutni dvostruki prijelaz na digitalno i zeleno gospodarstvo kao i društvo karakterizira ubrzani razvoj i primjena (naprednih) tehnologija u svim segmentima našeg života. Nedavna kriza uzrokovana pandemijom covid-19 dodatno je pridonijela većem tempu digitalizacije, što će se posljedično odraziti na transformaciju poslovnih modela kao i na proizvodne procese i pružanje usluga, što će zauzvrat utjecati na zapošljavanje, sadržaj rada i organizaciju rada te utjecati na kvalitetu posla i uvjete rada.

Međutim, digitalizacija se ne događa istim tempom u svim zemljama, regijama, sektorima ili vrstama organizacija. Visoko digitalizirane tvrtke tri su puta više rasprostranjene na Malti (39%) i Danskoj (37%) nego u Latviji i Litvi (obje 12%). S druge strane, Latvija je zemlja s najvećim udjelom tvrtki s ​​ograničenom digitalizacijom (49%), dok je na Malti ovaj tip najmanje zastupljen (11%). Kada je riječ o Hrvatskoj, čak 35,3 % tvrtki je u visokom stupnju digitalizacije (prosjek EU 27- 27,7%). U 23,4% tvrtki  u Hrvatskoj značajno se koriste računala u radu, dok je ograničeni stupanj uporabe drugih oblika digitalnih tehnologija, a 20,1% (EU 27- 18,9%) u značajnoj mjeri koriste robote i drugu digitalnu tehnologiju dok im je korištenje računala ograničenog stupnja, a 21,2 % tvrtki ima ograničeni stupanj digitalizacije (prosjek EU 27- 27,4%).

Automatizacija sve više prisutna

Automatizacija podrazumijeva zamjenu ljudskog inputa, u cijelosti ili djelomično, strojnim ili softverskim inputom. Roboti se već dugo koriste u proizvodnji. Poboljšanja u tehnologiji, međutim, omogućila su implementaciju nove generacije robota (naprednih robota) koji su sposobni obavljati zadatke koji nadilaze ponavljajuće, diskretne pokrete. Ova značajka rezultirala je sve većim značajem robotike u uslužnim sektorima. Korištenje naprednih robota uobičajena je značajka u poslovnoj logistici (kao što su operacije skladištenja i komisioniranja) i proizvodnji automobila (na primjer, unaprijed programirani roboti koji obavljaju dobro definirane zadatke na montažnim linijama) i brzo napreduje.

Ostali proizvodni sektori također sve više koriste naprednu industrijsku robotiku. Primjer je industrija pripreme hrane (na primjer, ručni rad može se zamijeniti u poslovima koji se brzo obavljaju ili u zadacima gdje su potrebni kontrolirani uvjeti u higijenske svrhe). Međutim, u drugim proizvodnim sektorima, a posebno u određenim regijama, primjena napredne robotike i dalje je niska (u tekstilnoj industriji).

3D ispis

Do sredine 2021. 3D ispis još nije dosegao punu operativnu zrelost i koristio se za dopunu, a ne za zamjenu tradicionalnih metoda proizvodnje. Prema podacima Eurostata o korištenju informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) u poduzećima (2020.), 3D ispis koristi 5% poduzeća s najmanje 10 zaposlenih u EU 27. Najzastupljeniji je u proizvodnji (12%), na primjer za brzu izradu prototipa, zatim slijede informacijske i komunikacijske te stručne, znanstvene i tehničke usluge (obje 7%). Iako 3D tisak još nije jako rasprostranjen, u budućnosti se očekuje njegova povećana upotreba u građevinskom sektoru, na primjer za 3D modele izgradnje ili planiranje gradilišta. Slično tome, posebno novonastala poduzeća istražuju mogućnosti implementacije 3D ispisa za ispis hrane, odjeće i životnih proizvoda. Prema zemljama, 3D ispis se najviše koristi u Danskoj (9%), a najmanje u Rumunjskoj (2%).

Platforme

Rad na platformi oblik je zapošljavanja u kojem organizacije ili pojedinci koriste internetsku platformu za pristup drugim organizacijama ili pojedincima za rješavanje problema ili pružanje usluga u zamjenu za plaćanje. Sredinom 2021. nije bilo paneuropskih podataka o razmjerima rada platforme. Postoje dokazi da je tijekom proteklog desetljeća postao sve prisutniji u EU. Dok je u razdoblju od 2013. do 2014. rad platforme identificiran kao novi ili u nastajanju u oko dvije petine zemalja EU, 2020. prevladavao je u gotovo svima njima.

Većina istraživanja otkriva da je 1-2% radne snage angažirano na platformi kao glavnom poslu, a oko 10% radnika to radi povremeno. Postoje značajne razlike između zemalja. Čini se da su razina korištenja ICT-a u zemlji i nacionalno tržište rada i situacije zapošljavanja odlučujući čimbenici za širenje rada platforme. Sukladno tome, postoje neke rane naznake da bi produljena ekonomska kriza koja je posljedica pandemije covid-19 mogla dovesti do povećanog angažmana u radu platforme.

Što se tiče broja radnih platformi aktivnih u EU, sredinom 2021. procjene su se kretale između 500 i 800. Dok je u Francuskoj, Belgiji, Njemačkoj i Španjolskoj aktivan velik broj (malih) platformi, u istočnoj Europi postoji relativno nekoliko. Međutim, širok raspon zadataka posredovan je putem platformi i isporučuje se online. Oni se kreću od niskokvalificiranih, malih rutinskih zadataka (mikrozadaci, poput provjere ili označavanja fotografija) do visokokvalificiranih velikih projekata (kao što su kreativne industrije ili profesionalne poslovne usluge).