U Zagrebu je 29. svibnja 2017. u organizaciji Europskog gospodarskog i socijalnog odbora – EGSO održana rasprava o Bijeloj knjizi Europske komisije o budućnosti Europe kako bi se doznala stajališta organizacija i predstavnika civilnog društva o pet scenarija za budući razvoj Europe. EGSO je savjetodavno tijelo svim tijelima odlučivanja na razini Europske unije. Od 350 članova 9 ih je iz Hrvatske, a hrvatske sindikate zastupaju Ana Milićević Pezelj (SSSH), Vilim Ribić (MHS) i Marija Hanževački (NHS).
U uvodnom dijelu sudionike je pozdravio Branko Baričević, voditelj Predstavništva Europske komisije u Zagrebu, koji je naglasio kako je Europa najuspješniji projekt na svijetu jer je stvoreno veliko zajedničko tržište, ljudi koji su najbogatiji i najobrazovaniji na svijetu, pola milijarde ljudi koji žive zajedno pod istim zakonima, a sve je bilo dragovoljno i bez nasilja. “Budući da smo suočeni s brojnim izazovima, od globalizacije, utjecaja novih tehnologija na društvo i radna mjesta, sigurnosnih pitanja i migracijskih trendova, ne smijemo dopustiti da nas oni preopterete, nego o tome moramo razviti javnu raspravu kako bi građani i vlade odlučili kako će preostalih 27 članica Unije osmisliti svoju novu budućnost”, rekao je Baričević.
U nastavku su hrvatski članovi EGSO-a Dragica Martinović, Toni Vidan i Vilim Ribić iznijeli svoja promišljanja vezano uz predložene scenarije za budući razvoj Europe. U drugom dijelu uslijedila je panel-rasprava „Geopolitički, gospodarski i društveno-kulturni aspekti pojedinih scenarija i hrvatskog članstva u EU“, u kojoj su sudjelovali Višnja Samardžija iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose, Boris Cota s Ekonomskog fakulteta, Zvonimir Savić i Davorko Vidović iz Hrvatske gospodarske komore.
EGSO organizira rasprave o budućnosti Europe u svim državama članicama kako bi prikupio stajališta, prioritete i pitanja koja zabrinjavaju civilno društvo. Te nacionalne rasprave dio su velike rasprave o “putu naprijed” za Europu, koju su europske institucije pokrenule u cijeloj EU i u koju su uključeni građani, tijela vlasti i organizacije. Ideje iznesene tijekom rasprava bit će uključene u mišljenje EGSO-a o budućnosti Europe koje će se objaviti u srpnju 2017. godine.
Pet scenarija
Predloženi scenariji prema kojima bi se Europa mogla razvijati do 2025. godine, samo su indikativni, preklapaju se i međusobno ne isključuju i služe kao podloga za raspravu, a konačni scenarij vjerojatno će biti kombinacija elemenata iz ponuđenih scenarija i novih rješenja.
Scenarij 1:
Ne odustajemo – EU želi ostvariti plan pozitivnih promjena.
Scenarij 2:
Samo zajedničko tržište – EU se postupno okreće samo jedinstvenom tržištu.
Scenarij 3:
Oni koji žele više, čine više – EU omogućuje državama članicama koje to žele da zajedno učine više u određenim područjima.
Scenarij 4:
Činiti manje, ali učinkovitije – EU je usredotočena na bolje i brže ostvarenje rezultata u određenim područjima, dok u drugima čini manje.
Scenarij 5:
Zajedno činimo mnogo više – EU odluči činiti mnogo više u svim područjima politika.
Glavna područja EU politika na koje upućuje Bijela knjiga: Jedinstveno tržište i trgovina; Ekonomska i monetarna unija; Schengen, migracije i sigurnost; Vanjska politika i obrana; Proračun EU; Sposobnost ostvarivanja rezultata.
Iako ima nedostatke i previše je usmjerena na trenutačna specifična pitanja EU, Bijela knjiga je ipak dobar temelj za poticanje rasprave o Europskoj uniji gdje je danas i kuda će ići te što treba učiniti kako bi ona imala budućnost. Čini se da su prve četiri opcije postavljene tako da upućuju na onu najbolju viziju, a to je scenarij broj 5: Zajedno činimo mnogo više – EU odluči činiti mnogo više u svim područjima politika. Prema tom posljednjem scenariju EU bi krenula prema federaciji država i zaista bi postala područje u kojem svi Europljani zajedno žive mirno, bolje, sretnije i sigurnije. No, mnogi sagledavaju budućnost manje vizionarski te predviđaju razvoj prema scenariju 3: Oni koji žele više, čine više – EU omogućuje državama članicama koje to žele da zajedno učine više u određenim područjima, a koji put na određen način postoji i danas, ali takav put onemogućuje prevladavanje mnogih većih izazova i ostvarenje svih ciljeva.
EU mora uključiti građane
U bogatoj raspravi u kojoj je sudjelovao znatan broj prisutnih posebno je naglašeno da se Europska unija treba i dalje razvijati u pozitivnom smjeru te da na tom putu treba u što većoj mjeri uključivati sve građane; od prebacivanja središta interesa i djelovanja s trgovinskih tema na daleko šira područja važna za kvalitetu svakodnevnog života njezinih građana, do bolje edukacije o Europskoj uniji i veće direktnije uključenosti građana u sustav donošenja odluka.