U organizaciji Zavoda za unapređivanje zaštite na radu u Zagrebu je 4. studenoga 2016. godine u prostorijama HUP-a održana radionica-seminar na temu “Holistički pristup: Bolja prevencija tijekom čitavog radnog vijeka”. Na seminaru su sudjelovali i predstavnici našeg sindikata.
Zdrava mjesta za sve uzraste
Kampanju “Zdrava mjesta za sve uzraste” koordinira Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA). Ciljevi kampanje su: promicati održiv rad i zdravo starenje od početka radnog vijeka, suzbijati zdravstvene probleme tijekom radnog vijeka – prevencija, poslodavcima i radnicima osigurati način za upravljanje sigurnošću i zdravljem na radu u kontekstu sve starije radne snage, poticati razmjene informacija i dobre prakse.
Europska radna snaga je sve starija, a radni vijek je sve dulji. Suočeni smo s velikim izazovima demografskih promjena: opće pomanjkanje radne snage, pomanjkanje kvalificiranih radnika, više zaposlenika sa zdravstvenim problemima, poteškoće s produktivnosti i sve češćim izostajanjem s posla. Stoga upravljanje zaštitom na radu u kontekstu starenja radne snage zahtijeva multidisciplinirani pristup, uključujući radnu okolinu i organizaciju rada, osposobljavanje i cjeloživotno učenje, rukovođenje, ravnotežu posla i privatnog života, motivaciju, razvoj karijere.
Kako bi postigla zdrava radna mjesta za sve uzraste, EU-OSHA je izradila Vodič o upravljanju sigurnosti i zdravljem na radu za radnike starije dobi. E-vodič pruža informacije o upravljanju zaposlenicima starije dobi, procjeni rizika koja uzima u obzir dob i promicanju zdravlja na radnom mjestu. Vodič je dostupan na internetskoj adresi:
http://eguides.osha.europa.eu/CR_hr/select-your-profile
.
STOP ozljedama na radu
Broj prijavljenih ozljeda na radu u 2015. godini je iznosio 16.111, od čega su 13.784 priznate, a 2.327 nepriznate. Promatrajući razdoblje od 2010. godine, broj prijavljenih ozljeda na radu se smanjuje svake godine. No, nije sigurno da li se ozljede na radu zaista sve rjeđe događaju ili se samo ne prijavljuju. Stoga je zavod za unapređenje zaštite na radu osmislio kampanju pod nazivom STOP (Sigurno, Trajno, Odgovorno, Preventivno) ozljedama na radu. Kampanja će trajati od listopada 2016. godine do listopada 2018. godine kada se obilježava Europski tjedan zaštite na radu.
Najčešći propusti u području zaštite na radu u Hrvatskoj su: rad s neispravnim sredstvima rada, rad radnika koji nije osposobljen za rad na siguran način, rad radnika na poslovima s posebnim uvjetima rada, a da prethodno poslodavac nije utvrdio ispunjava li radnik propisane uvjete, neorganiziranje pružanja prve pomoći, neizvršavanje obveze pregleda i ispitivanja sredstava rada… Djelatnosti u kojima je stopa ozljeda na radu u 2015. godini najveća su: poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, prerađivačka industrija, građevinarstvo, prijevoz i skladištenje…
Ciljevi kampanje STOP ozljedama na radu su prije svega da zaštita na radu bude sastavni dio strateških i operativnih planova poslovanja, a ne da ju poslodavac gleda samo kao trošak. Samo tako se može preventivno djelovati, odnosno pobrinuti se da do ozljeda ni ne dođe. Kako bi se postigla učinkovita zaštita na radu, potrebna je zajednička suradnja poslodavaca, radničkih vijeća, sindikata, radnika i drugih sudionika u provođenju zaštite na radu.
Očekivani rezultati kampanje su:
• osiguranje sigurne i zdrave radne okoline, primjerene organizacije rada i međuljudskih odnosa
• smanjenje broja ozljeda na radu, sati i dana bolovanja zbog ozljeda na mjestima i izvan mjesta rada
• smanjenje broja odlazaka u prijevremene i invalidske mirovine
• očuvanje radne sposobnosti radnika
• smanjenje gospodarskih gubitaka povezanih s ozljedama na radu
• cjeloživotna zapošljivost
Zaštita na radu treba i poslodavcima i radnicima biti na prvom mjestu i to je svačija odgovornost. Možemo je postići samo ako djelujemo: Zajedno, Ambiciozno, Široko, Temeljito, Inovativno, Trajno, Angažirano, Napredno, Ažurno, Razvojno, Apsolutno, Dinamično, Uporno.
Psihosocijalni rizici stresa na radu i upravljanje stresom
Posljednja tema na seminaru je bio stres na radnom mjestu i kako ga spriječiti. Stres je stanje koje nastaje kad su ljudi suočeni s događajima koje smatraju prijetećima za svoju dobrobit ili kada su suočeni s događajima koji od njih traže ulaganje posebnih napora kako bi udovoljili zahtjevima koji se pred njih postavljaju. Najčešći tjelesni simptomi stresa su: glavobolja, vrtoglavica, problemi sna, problemi krvnog tlaka, ubrzan rad srca, mišićna napetost, bolovi u želucu, znojenje. Stres može uzrokovati i psihičke probleme: osjećaj bespomoćnosti, tuge i potištenosti, plačljivost, depresivnost, preveliku zabrinutost oko nebitnih stvari, gubitak samopouzdanja, nervozu i iscrpljenost, pad koncentracije, zaboravljivost.
Kako se nositi sa stresom? Bitno je suočavanje i djelovanje na problem koji izaziva stres, emocionalni pristup – poboljšati način na koji vidimo situaciju i kako se osjećamo u vezi s njom, prihvaćanje – na neke situacije ne možemo nikako utjecati niti ih promijeniti, pa ih moramo prihvatiti.
Psihosocijalni rizici stresa na radu
• Prevelika količina posla
• Nejasni radni zadaci i radni zahtjevi
• Nedostatak potpore uprave i radnih kolega / loši međuljudski odnosi
• Nepravedna preraspodjela rada, nagrada i promaknuća
• Neučinkovita i loša komunikacija
• Nedostatak sudjelovanja u donošenju odluka i nemogućnost utjecaja na način obavljanja posla
• Poslovna nesigurnost
Kako poslodavac može djelovati protiv stresa?
Zakonodavstvo u Republici Hrvatskoj obvezuje poslodavca da se brine o zdravstvenom stanju i sigurnosti radnika, između ostalog dužan je provoditi prevenciju stresa na radu ili u vezi s radom. To može učiniti na sljedeće načine:
• osiguranje adekvatnog radnog vremena
• razvoj karijere
• sprečavanje pretjeranog radnog opterećenja
• smanjenje izloženosti buci, vrućini i opasnim tvarima
• izobrazba rukovoditelja
• strategija razvoja ljudskih potencijala
• inzistiranje na određenom načinu ophođenja u međuljudskim odnosima
Potreban je dijalog između poslodavca i radnika o problemima koji se mogu pojaviti na radnom mjestu, što uključuje razgovaranje, međusobno slušanje, dijeljenje stavova i informacija i zajedničko odlučivanje.
Kako sami možemo učinkovito djelovati protiv stresa
• uspostavljanje ravnoteže u organizmu – tjelesna aktivnost
• odmor i relaksacija – važno je zadržati i osigurati ritam spavanja koji omogućuje dovoljno sna i vremena za opuštanje
• razgovor – izražavanjem i dijeljenjem svojih razmišljanja s članovima obitelji, prijateljima ili kolegama na poslu možemo bolje razumjeti svoje osjećaje
• smanjenje obveza – razmislite o svojim obvezama, izbacite iz dnevnog rasporeda sve što možete
• opuštanje – tehnike disanja, slušanje glazbe, meditacija, čitanje, tuširanje, masaža, razgovor, maženje kućnih ljubimaca.