Cijene europske, plaće hrvatske

Cijene europske, plaće hrvatske
Visoke trgovačke marže, turistička potrošnja, nedostatak konkurencije i država koja na sve sliježe ramenima – glavni su razlog što se Hrvatska godinama suočava s neproporcionalno visokom razinom cijena u odnosu na ekonomsku razvijenost.
Cijene drastično rastu, a razvijenost neznatna
Cijene hrane i pića u Hrvatskoj približile su se na 97 posto prosječnih cijena u EU. Kruh i žitarice skuplji su 3 postotna poena, a prije deset godina su bili šest posto jeftiniji. Mlijeko, sir i jaja skočili su na 96 posto prosječne cijene EU. Od važnijih prehrambenih artikala jedino je meso neznatno palo s 86 na 85 posto prosjeka EU. Eurostat je objavio najnoviju usporedbu ekonomske razvijenosti, kupovne moći i cijena država članica za 2018. g., koja je pokazala da se u deset godina Hrvatska nije pomaknula s mjesta kada je u pitanju razvijenost zemlje u odnosu na prosjek EU te je hrvatski BDP po stanovniku 63 posto prosjeka EU. Hrvatska je od 2008. padala sa 63 na 59 posto prosječne razvijenosti EU, da bi se tek lani vratila na stanje iz 2008. g.
Za razliku od razvijenosti gdje postoji realna mogućnost da nas u idućih pet godina prestigne i Bugarska, Hrvatska cijenama velikim koracima grabi prema ili čak iznad EU prosjeka. Hranimo se skuplje nego Britanci, slično kao Slovenci i Španjolci, dok su ostale tranzicijske zemlje (Mađarska, Češka, Rumunjska, Poljska) bitno jeftinije.  
Koji su razlozi? Kod kruha se vidi da nije problem u PDV-u jer je PDV na kruh samo 5 posto, a svejedno cijene idu gore. Jedan od razloga može biti turizam, gdje se turistička potrošnja cijenama negativno prelijeva i na domaće stanovništvo, ali turizam nije ključan. Mala smo zemlja sa slabom konkurencijom. U nizu područja imamo ili monopole ili oligopole počevši od građevine, prodaje na malo, do telekomunikacija. Dosta je neliberaliziranog tržišta u području usluga, od odvjetničkih do usluga prijevoza, što također ima utjecaja na cijene. Treći važan razlog što smo skuplji u odnosu na nama usporedive države su trgovačke marže. Nakon 2010. g. četiri vodeća trgovačka lanca u Hrvatskoj su gotovo udvostručila visinu marže. U Hrvatskoj je izražen i problem transfernih cijena, zbog visokog udjela stranih trgovačkih lanaca.