Vrlo vjerojatno se bolest prenosi tijekom bliskog kontakta, kapljičnim putem i inhalatorno. Nije poznato u kojoj mjeri postoji mogućnost prijenosa zaraze fekalno-oralnim putem (unos kroz probavni sustav prljavim rukama, zagađenom hranom ili vodom), spolnim putem ili putem krvi. Najčešće zabilježeni simptomi su povišena tjelesna temperatura, kašalj, otežano disanje, bolovi u mišićima te umor i opća slabost.
Bliski kontakt uključuje sljedeće:
– izravan fizički kontakt s oboljelim.
Boravak u blizini oboljelog na udaljenosti manjoj od jednog metra i u trajanju duljem od 15 minuta. Izloženost u zdravstvenoj ustanovi, uključujući direktnu skrb za oboljele od COVID-19, rad sa zdravstvenim radnicima zaraženim s koronavirusom, posjet bolesnicima ili boravak u istom bliskom okruženju s oboljelim od koronavirusa bez korištenja osobne zaštitne opreme.
Rad u neposrednoj blizini ili dijeljenje istog zatvorenog prostora s oboljelim na udaljenosti manjoj od dva metra u trajanju duljem od 15 minuta.
– putovanje zajedno s oboljelim od COVID-19 u bilo kojem prijevoznom sredstvu
– dijeljenje istog kućanstva s oboljelim od COVID-19.
Sumnja na bolest kod radnika
Ako osoba sumnja da je bila u kontaktu s izvorom koronavirusa te počne pokazivati znakove bolesti dišnog sustava (kašalj, teškoće disanja ili visoku temperaturu), o tome mora obavijestiti stručnjaka zaštite na radu kod poslodavca ili drugu odgovornu osobu poslodavca radi poduzimanja mjera zaštite zdravlja ostalih zaposlenih kod poslodavca te potražiti liječničku pomoć tako da obavijesti svog liječnika obiteljske medicine, dežurnog epidemiologa u nadležnom zavodu za javno zdravstvo ili nadležnu bolnicu te otiđe na pregled prema dogovoru s liječnikom kako se bolest ne bi širila dalje.
Postupanje s oboljelima i njihovim kontaktima
Oboljelima koji dolaze iz zahvaćenih područja neophodna je hospitalizacija i mora ih se tretirati kao zaražene osobe sve dok se zaraza ne isključi mikrobiološkom obradom.
Za zdrave osobe koje su bliski kontakt oboljeloga predviđena je samoizolacija kod kuće uz aktivni zdravstveni nadzor (svakodnevno mjerenje temperature i javljanje nadležnom epidemiologu) kroz 14 dana. Ako nije moguće organizirati samoizolaciju kod kuće, neophodan je boravak u organiziranoj karanteni.
Radnicima koji su u samoizolaciji kao i osobama na liječenju, izostanak s radnog mjesta tretira se kao privremena nesposobnost za rad (bolovanje).
Opće mjere zaštite
U svrhu čim uspješnije prevencije zaraze na radnim mjestima potrebno je:
– održavati udaljenost od najmanje jednog metra između ljudi u razgovoru te prilikom socijalnih interakcija
– izbjegavati bliski kontakt sa svima koji pokazuju simptome respiratornih bolesti poput kašlja i kihanja
– pridržavati se higijenskih mjera, posebice ako rad zahtijeva kontinuirani kontakt s drugim osobama tijekom pretežitog dijela ili tijekom cijelog radnog vremena
– češće pranje ruku koje obuhvaća pranje sapunom i vodom kroz 20 sekundi uz obaveznu uporabu higijenskog gela na kraju pranja ruku
– u situacijama kada nije moguće pranje ruku, održavati higijenu uporabom higijenskog gela koji sadrži 70% alkohola
– prekrivanje usta i nosa prilikom kašljanja i kihanja kako bi dlanovi ostali čisti ili kašljanje u papirnatu maramicu koju je odmah potom potrebno baciti u zatvoreni koš za smeće te nakon toga oprati ruke
– u slučaju lošeg osjećanja, temperature ili kašlja ne dolaziti na posao, već se javiti nadležnom liječniku obiteljske medicine
– rukama koje nisu čiste ne dirati lice ili trljati oči.
Postupak predavanja zahtjeva za naknadu plaće osiguranika koji se nalaze u izolaciji
S obzirom na iznimnu situaciju uslijed koje je osiguranicima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) u izolaciji ograničeno kretanje predviđen je poseban postupak kojim će im se olakšati ostvarivanje prava na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad te za vrijeme samoizolacije.
Osiguranik kojem je nadležni epidemiolog utvrdio potrebnu izolaciju, odmah se upućuje u izolaciju, a izabranog doktora je obvezan obavijestiti o tome telefonski ili putem e-maila.
Ako osiguranik u dogovoru s poslodavcem vrijeme koje je obvezan provesti u izolaciji organizira tako da posao obavlja od kuće ili na neki drugi način, ne može ostvariti i pravo na naknadu plaće na teret sredstava HZZO-a, te o tome također obavještava izabranog doktora. U tom mu slučaju izabrani doktor ne utvrđuje privremenu nesposobnost za rad i ne izdaje Izvješće o privremenoj nesposobnosti/spriječenosti za rad.
Budući da osiguranici u samoizolaciji ne mogu preuzeti navedeno Izvješće kod izabranog doktora te neposredno podnijeti zahtjev za naknadu plaće HZZO-u, iznimno im se daje mogućnost podnošenja zahtjeva elektronskim putem bez prilaganja Izvješća. Ako osiguranik ne može priložiti niti Potvrdu o plaći izdanu od poslodavca, nju će HZZO od poslodavca zatražiti pisanim putem.
Elektronski proslijeđen zahtjev osiguranika kojim traži naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti koja tereti sredstva HZZO-a obavezno mora sadržavati: ime i prezime, OIB ili MBO, kontakt telefon te broj tekućeg računa na koji će se izvršiti isplata naknade plaće.
E-mail adresa određena za podnošenje zahtjeva je izolacija@hzzo.hr i isključivo je namijenjena zaprimanju zahtjeva za naknadu plaće osiguranika kojima je utvrđena privremena nesposobnost za rad zbog izolacije.
Naknada za izolaciju
Je li pravedno da građane koji su bili u rizičnim kontaktima s oboljelima od koronavirusa i kojima su epidemiolozi naložili da budu u samoizolaciji te ne smiju ići na posao zbog dobrobiti okoline, dobiju naknadu od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u iznosu koji ne može biti veći od 2128,64 kune za 14 dana, koliko traje inkubacija, premda je njihova plaća veća od tog iznosa?
U slučajevima u kojima postoji opasnost od zaraze koronavirusom, država je preuzela na sebe troškove za neodlazak na posao od prvog dana. Dakle, u tih 14 spornih dana zaposleni koji moraju u izolaciju ne mogu dobiti više od 2128,64 kune, što znači da će oni koji zarađuju više od 4200 kuna biti ozbiljno zakinuti.
Ravnatelj HZZO-a tumači kako je visina iznosa regulirana Zakonom o zdravstvenom osiguranju koji propisuje da je taj maksimalni državni iznos dobiven uvećanjem proračunske osnovice za 28 posto i ne može izvan toga ništa učiniti dok je zakon takav kakav jest.
Potrebno je imati na umu da samo u slučajevima kada sanitarni inženjer i epidemiolog izraze sumnju na eventualnu zaraznost, troškovi se prebacuju na teret države. Oni koji se dogovore s poslodavcem da ostanu u kućnoj izolaciji, bez potvrde sanitarne inspekcije, ne mogu dobiti naknadu od HZZO-a, a u slučajevima ako se osoba na kraju i razboli – ide na uobičajeno bolovanje.
