Hrvatska je, prema procjenama Državnog zavoda za statistiku, 2013. godine imala 4,255.689 stanovnika. Prošle je godine, procjenjuju u DZS-u, u Hrvatskoj živjelo 4,065.253 stanovnika. Kada se podvuče crta, broj stanovnika u proteklih se sedam godina smanjio za 190.436.
Već sad nas je manje od 4 milijuna
Demografi, međutim, upozoravaju kako su procjene DZS-a, po svemu sudeći, preoptimistične te da je broj stanovnika u Hrvatskoj lani vjerojatno bio nešto manji od četiri milijuna. Razlog je taj što DZS procjene radi na temelju službenih registara, među kojima su i evidencije Ministarstva unutarnjih poslova o migracijama, a mnogi koji se isele iz Hrvatske ne odjavljuju u MUP-u svoj odlazak.
Vjerojatno nas je stoga već i prošle godine bilo nešto manje od 4 milijuna. Preciznih podataka, naravno, nemamo, no procjene su da se iz Hrvatske od ulaska u EU iselilo 150.000 do 200.000 ljudi, a imamo i negativan prirodni prirast, odnosno veći broj umrlih nego rođenih. Demografski trendovi procjenjuju da ćemo 2025. godinu dočekati s još oko 100.000 manje stanovnika, odnosno s 3,8 do 3,9 milijuna stanovnika.
Hrvatsko stanovništvo među najstarijim u Europi
Otvaranje tržišta rada drugih članica EU hrvatskim državljanima i masovno iseljavanje koje je uslijedilo glavni su razlog demografskom krahu, zato što Hrvatska ima znatno veći broj umrlih nego rođenih. Tako je u Hrvatskoj prošle godine bilo 36.135 rođene djece, dok je broj umrlih iznosio 51.794. Posljedica tzv. bijele kuge je i starenje hrvatskog stanovništva. Prosječna starosna dob u Hrvatskoj lani je iznosila 43,6 godina. Još 2013. prosječan je stanovnik Hrvatske imao 42,2 godine. Zbog takvih trendova Hrvatska spada među zemlje s najstarijim stanovništvom u Europi.
Nastavlja se i doseljavanje u Hrvatsku
Istodobno s iseljavanjem nastavlja se i doseljavanje u Hrvatsku. Podaci DZS-a pokazuju da se u Hrvatsku lani doselilo rekordnih 37.726 ljudi iz drugih zemalja. Većinu doseljenika čine državljani BiH, Srbije i Kosova te ostalih zemalja Zapadnog Balkana. Koronakriza je unijela promjene i u migracijske tokove. Znatno otežano kretanje, a u vrijeme lockdowna i onemogućeno, znači da ćemo u ovoj godini vjerojatno imati znatno manje iseljavanje nego ranijih godina.
U ovoj godini možemo očekivati više povrataka iz inozemstva nego odlazaka. No, riječ je o atipičnoj godini, s obzirom na to da će se trend odlazaka u narednim godinama nastaviti pa možemo očekivati daljnje smanjenje broja stanovnika.
Takva demografska kretanja već sada predstavljaju veliki uteg za državu i društvo u cjelini. Osim što je stanovništvo sve starije, manje je i radne snage pa se sve više poslodavaca već godinama oslanja na radnu snagu koju uvozi iz inozemstva. Zbog starenja stanovništva raste i pritisak na državne financije.
