Hrvatska se našla među prvih pet država članica Europske unije prema brzini rasta cijene rada u prvoj polovici 2018. godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Najveći skok cijene rada zabilježen je u Rumunjskoj, zatim u Mađarskoj i Češkoj, te potom u Latviji i Hrvatskoj. Istočnoeuropske države zacijelo pokušavaju zaustaviti masovne migracije i bijeg stanovništva povećanjem plaća.
Kad Europski statistički ured prati kretanje cijene rada, ne gleda samo dio primanja koja radnici dobiju na ruke, nego i sva davanja za zaposlene: poreze, doprinose, neoporezive naknade, prijevoz, dnevnice, topli obrok i slične naknade pa je prema toj metodologiji bruto cijena sata rada u Hrvatskoj ove godine preskočila 11 eura, dok je lani bila 10,6 eura.
Poslodavci su nedavno preko glavnog direktora HUP-a Davora Majetića poručili da ulaganje raspoloživih sredstava za podizanje plaća nije još dostatno da bi se kompenzirao nedostatak radnika na tržištu. Traže dodatno porezno rasterećenje, primjerice, da se smještaj radnika i topli obrok tretiraju kao neoporezivi trošak te da se podigne prag neoporezivog dijela plaće kako bi se mogla isplatiti trinaesta plaća.
