Nekoliko tisuća prosvjednika okupilo se 20. listopada 2018. g. na Europskom trgu u Zagrebu prosvjedujući protiv najavljene mirovinske reforme pod nazivom „Doživi mirovinu, i tebe se tiče“. Prosvjed su organizirale tri sindikalne središnjice – Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati i Matica hrvatskih sindikata.
Transparenti s jakim porukama
Na skupu su prosvjednici nosili sindikalne zastave i obilježja te brojne transparente. Upečatljive transparente su imali i članovi Sindikata grafičara koji su sudjelovali na prosvjedu: „Starci u tvornice, mladi u inozemstvo“, „Roditelje otjerali s 50, nas drže do 67“, „Nova mjera; Tvornice kao starački domovi“, „Ukinite poVLASTene mirovine“, „Svima dobre mirovine: Izaberimo 1.500.000 saborskih zastupnika“.
Poruke radnika s tribina
Na skupu su, među ostalim, govorili predstavnica medicinskih sestara i predstavnik zaposlenika u komunalnoj službi. Predstavnica odgajatelja izvela je igrokaz za okupljene, a potom je objasnila u kakvim uvjetima one najčešće rade – prenatrpane grupe, nedovoljno materijalnih sredstava, neadekvatni unutarnji i vanjski prostori. Moraju biti na tri mjesta istovremeno. A takav način do 67. godine je nemoguća misija.
Sever: Nema uvjeta za produženje radnog vijeka do 67 godina
Uoči prosvjeda predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, Krešimir Sever, kazao je kako očekuje da će sa skupa poslati jasnu poruku da nema odustajanja i da ljudi ne padaju na manipulacije koje se upućuju – da je sve dobro i da će biti i bolje.
Naglasio je da u Hrvatskoj nema uvjeta da se produži radni vijek do 67 godina. Hrvati se do kraja ovog stoljeća neće u dobi življenja izjednačiti s prosjekom EU, a o zdravom životu poslije 65. da ne govorimo. Mi smo na pola od toga sada i neće biti puno drukčije ni u narednih nekoliko desetljeća. Sve na to upućuje: tehnologija, dužina života, niske plaće, teški uvjeti rada. Nema uvjeta niti razloga za podizanje dobne granice, a osobito za kažnjavanje onih koji idu u prijevremenu mirovinu.
Prijedlozi mirovinske reforme i zahtjevi sindikata
•
Prijedlog Ministarstva je da od 2031. g. žene i muškarci stječu uvjete za punu mirovinu sa 67 godina života. Najavljuju skraćenje prijelaznog razdoblja za žene od 2019. g., odnosno povećanje dobi od 4 mj. godišnje za izjednačavanje žena i muškaraca, umjesto dosadašnja 3 mj. godišnje. Umjesto skraćivanja prijelaznih razdoblja, sindikati traže vraćanje dobi za starosnu mirovinu na 65 godina. Očekivano trajanje života u RH je znatno ispod prosjeka EU, te eventualni rast dobi za umirovljenje u budućnosti treba vezati za te statističke podatke.
Prijedlog Ministarstva je da od 2031. g. žene i muškarci stječu uvjete za punu mirovinu sa 67 godina života. Najavljuju skraćenje prijelaznog razdoblja za žene od 2019. g., odnosno povećanje dobi od 4 mj. godišnje za izjednačavanje žena i muškaraca, umjesto dosadašnja 3 mj. godišnje. Umjesto skraćivanja prijelaznih razdoblja, sindikati traže vraćanje dobi za starosnu mirovinu na 65 godina. Očekivano trajanje života u RH je znatno ispod prosjeka EU, te eventualni rast dobi za umirovljenje u budućnosti treba vezati za te statističke podatke.
•
Prijedlog Ministarstva je da od 2031. g. uvjet za prijevremenu starosnu mirovinu budu 62 godine života. Najavljuju također skraćivanje prijelaznog razdoblja za žene od 2019. g., odnosno povećanje dobi i mirovinskog staža za 4 mj. godišnje, u odnosu na sadašnja 3 mjeseca godišnje. Od 2027. g. bi prema tome muškarci i žene mogli u prijevremenu mirovinu sa 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža, a od 2031. g. sa 62 godine života. Sindikati su spremni pregovarati o eventualnom skraćivanju, uz uvjet snižavanja dobi za starosnu mirovinu na 65 godina.
Prijedlog Ministarstva je da od 2031. g. uvjet za prijevremenu starosnu mirovinu budu 62 godine života. Najavljuju također skraćivanje prijelaznog razdoblja za žene od 2019. g., odnosno povećanje dobi i mirovinskog staža za 4 mj. godišnje, u odnosu na sadašnja 3 mjeseca godišnje. Od 2027. g. bi prema tome muškarci i žene mogli u prijevremenu mirovinu sa 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža, a od 2031. g. sa 62 godine života. Sindikati su spremni pregovarati o eventualnom skraćivanju, uz uvjet snižavanja dobi za starosnu mirovinu na 65 godina.
•
Ministarstvo najavljuje dodatnu penalizaciju prijevremene mirovine. Najavljuju linearno umanjenje – 0,34% za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, tj. 4,08% po godini do maksimalno 20,4% za najviše 5 g. ranijeg odlaska u mirovinu. Sindikati se tome protive, te upozoravaju da odlazak u prijevremenu mirovinu najčešće nije dobrovoljni izbor radnika. Umjesto kažnjavanja radnika, kao mjeru predlažu sankcioniranje poslodavaca koji potiču radnike na ranije umirovljenje.
Ministarstvo najavljuje dodatnu penalizaciju prijevremene mirovine. Najavljuju linearno umanjenje – 0,34% za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, tj. 4,08% po godini do maksimalno 20,4% za najviše 5 g. ranijeg odlaska u mirovinu. Sindikati se tome protive, te upozoravaju da odlazak u prijevremenu mirovinu najčešće nije dobrovoljni izbor radnika. Umjesto kažnjavanja radnika, kao mjeru predlažu sankcioniranje poslodavaca koji potiču radnike na ranije umirovljenje.
•
Ministarstvo predlaže da će osiguranici koji su obvezno uključeni u II. stup (godište 1962. i mlađi), u postupku ostvarivanja prijevremene starosne i starosne mirovine prema Zakonu o mirovinskom osiguranju imati ista prava kao da su bili osigurani samo u I. stupu, što uključuje i dodatak 27% ili će se opredijeliti za mirovinu iz oba stupa. Sindikati pozdravljaju mogućnost povratka u I. stup ako je to povoljnije za osiguranika, a ovom mjerom se povećavaju mirovine za velik broj građana s najmanjim primanjima.
Ministarstvo predlaže da će osiguranici koji su obvezno uključeni u II. stup (godište 1962. i mlađi), u postupku ostvarivanja prijevremene starosne i starosne mirovine prema Zakonu o mirovinskom osiguranju imati ista prava kao da su bili osigurani samo u I. stupu, što uključuje i dodatak 27% ili će se opredijeliti za mirovinu iz oba stupa. Sindikati pozdravljaju mogućnost povratka u I. stup ako je to povoljnije za osiguranika, a ovom mjerom se povećavaju mirovine za velik broj građana s najmanjim primanjima.
