Dok očekujemo financijski oporavak, ETUC (Europski savez sindikata) i dalje ostaje zabrinut zbog niskog rasta zaposlenosti. Politika štednje, prisutna u Europi od 2010. godine, imala je negativne posljedice na rast i zaposlenost. Nezaposlenost je i dalje 10,8%, dok je domaća potražnja 3,5% niža nego u razdoblju prije krize. EU hitno treba primijeniti drugačiji pristup, favorizirati javne i privatne investicije i pravedniju raspodjelu dohotka kroz ekonomičniju fiskalnu politiku. Europska komisija treba izraditi preporuke kako preokrenuti manjkavu ideologiju koja je Europu i dovela do krize. Trebamo politiku koja će sačuvati i razvijati socijalne standarde i prava radnika te spriječiti nejednakosti; politika koja će biti povoljnija za rast i zaposlenost.
ETUC je poslao upitnik zemljama Europske unije i prikupio izvješća od 21 zemlje. Članice su postavile jasne političke ciljeve koji su ključni za poboljšanje socijalnog statusa. Ti ciljevi bi trebali biti razmatrani pri obveznom godišnjem izvješću koje članice Europske unije podnose Europskoj komisiji.
Prisutni netipični oblici rada
Republika Hrvatska je podnijela svoje izvješće u kojem se navodi da su u Hrvatskoj sve više prisutni fleksibilni (netipični) oblici rada koje poslodavci zloupotrebljavaju. Fleksibilni ugovori nisu korišteni zbog objektivnih razloga i naravi posla, nego radi snižavanja troškova rada. Zloupotrebe su olakšane slabom zakonskom regulativom. Štoviše, Zakon o radu donesen 2014. godine još više podupire korištenje fleksibilnih načina zapošljavanja te to sve više postaje pravilo, a ne iznimka.
Sindikati u Hrvatskoj pozivaju na:
• povećanje djelokruga inspektora rada (uključujući temeljitu provjeru opravdanosti za korištenje fleksibilnih načina zapošljavanja)
• mijenjati Zakon o radu u smjeru koji bi stimulirao standardno zapošljavanje (npr. fleksibilno zapošljavanje ne bi trebalo biti jeftinije od regularnog pa poslodavci ne bi bili motivirani takvim zapošljavanjem osim iz objektivnih opravdanih razloga).
Prema jednom istraživanju, u lipnju 2015. godine, 26,28% svih zaposlenih u Hrvatskoj su imali ugovore o radu na određeno vrijeme (u EU je prosjek 14%). Broj agencija za zapošljavanje je porastao u 2014. godini za 12% u odnosu na prethodne godine.
Nezaposlenost mladih
Velika nezaposlenost među mladima je problem s kojim se Hrvatska već dugo bori. Postoje neke mjere za povećanje zaposlenosti, no većina je neuspješna. Tako se iz fondova Europske unije financira mjera “stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa”, koja ima slabe rezultate i korisnici su uglavnom osobe koje su ionako lakše zapošljive (visoko obrazovani).
Sindikati se zalažu za:
• uspostavljanje kontinuiranih i aktivnih mjera za zapošljavanje mladih
• postupno smanjenje korisnika mjera stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa i njegova zamjena efektivnijim mjerama i reformama u obrazovnom sustavu kako bi se praktična znanja stekla i tijekom studiranja.
Istraživanja pokazuju slabu uspješnost navedene mjere.
Poslodavci ne isplaćuju plaće radnicima
Neisplata ili kašnjenje s isplatom plaća je rasprostranjena praksa među poslodavcima i ozbiljan je problem. Sindikati pozivaju na:
• jačanje nadzora inspektora rada
• definiranje ozbiljnih kazni za poslodavce koji ne isplaćuju plaće svojim radnicima.
Prema podacima Porezne uprave, u razdoblju od siječnja do rujna 2015. godine, čak 7.383 poslodavca nisu isplatili plaće za 24.744 radnika. Ovi podaci uključuju samo poslodavce koji radnicima nisu isplatili više od tri plaće, dakle broj bi mogao biti i puno veći.
Kolektivni ugovori
Kolektivni ugovori, premda pravno obvezujući, u praksi nisu potpuno provedeni. Velika nezaposlenost i povećanje fleksibilnih oblika zapošljavanja i općenito slaba zaštita radnika kroz radno zakonodavstvo, sprečavaju efektivno kolektivno pregovaranje. Sindikati pozivaju na:
• poštivanje prava na dobrovoljno i slobodno kolektivno pregovaranje te stvaranje pravne regulative za jačanje kolektivnog pregovaranja
• uvođenje mjera koje bi skratile trajanje radnih sporova pred sudovima
• dopuštanje sindikatima organiziranje legalnih akcija pred sudom u slučaju da se poslodavac ne pridržava kolektivnog ugovora.
Porezni sustav
Porezni sustav u Hrvatskoj je vrlo regresivan (većina poreznog prihoda dolazi od PDV-a koji je po svojoj prirodi regresivan, dok su kapitalni dobici i imovina slabo oporezivani). Budući da smanjenje PDV-a još nije realna opcija, porezi za niže kategorije plaća bi trebali biti smanjeni. To bi zasigurno povećalo životni standard radnika, stimuliralo domaću potražnju, smanjilo nejednakosti i rad na crno. Stoga sindikati pozivaju na povećanje neoporezivog iznosa prihoda.
U ožujku 2014. godine, samo 19,7% svih zaposlenih imali su plaću veću od 1.045 eura. Posljednje smanjenje poreznog opterećenja rada početkom 2015. godine bilo je relativno uspješno. Minimalna plaća je porasla za 2,03%, dok je neto dobit porasla za 8,5%.
Često mijenjanje zakona i poreznog sustava je zapreka za rast domaćih i stranih investicija, a to ima negativne posljedice na gospodarski razvoj. Stoga bi trebalo napraviti valjane procjene o utjecaju mijenjanja poreznog sustava i smanjiti česte izmjene.
Hrvatskoj su potrebne temeljite promjene
U posljednje četiri godine u Hrvatskoj je doneseno 820 različitih zakona. U siječnju 2014. godine hrvatski Parlament je donio odluku o postojanju pretjeranog deficita. Postoji objektivna potreba za financijskom konsolidacijom uslijed neodrživog deficita i rastućeg javnog duga. Sindikati naglašavaju da fiskalna konsolidacija ne smije biti poduzeta tako da se smanjuju socijalna prava jer su ona već ispod europskog prosjeka. Razina ukupnih rashoda za socijalnu zaštitu u odnosu na BDP 2013. godine bila je 21,9%. Primanja za bolesne i za starosne mirovine u odnosu na BDP 2013. godine bila su 7,2%. U svim segmentima rashodi su daleko ispod prosjeka Europske unije.
