EU upozorava na zabrinutost u vladavini prava u EU

EU upozorava na zabrinutost u vladavini prava u EU

Europska komisija je u srpnju ove godine objavila drugo po redu izvješće na razini EU-a o vladavini prava u kojem je prikazano stanje u pogledu vladavine prava u EU-u u cjelini, i analize po državama članicama.

Izvješće o vladavini prava preventivni je instrument i dio godišnjeg europskog mehanizma vladavine prava. Cilj je izvješća razmotriti ključna pozitivna i negativna kretanja u EU-u, kao i konkretnu situaciju u svakoj državi članici, promicati vladavinu prava, spriječiti nastanak ili produbljivanje problema i te probleme riješiti, kao i utvrditi najbolje prakse. Izvješće je rezultat intenzivnog dijaloga s nacionalnim tijelima, obuhvaća sve države članice, a izrađeno je na objektivnoj i nepristranoj osnovi, pri čemu su analizirana ista pitanja.

Izvješće pokazuje mnoga pozitivna kretanja u državama članicama,  međutim, razlozi za zabrinutost i dalje postoje, a u nekim državama članicama su se i povećali, primjerice kad je riječ o neovisnosti pravosuđa i stanju u medijima. U izvješću se ističe i snažna otpornost nacionalnih sustava tijekom pandemije bolesti COVID-19. U fokusu Izvješća za 2021. su četiri ključna elementa: pravosudni sustavi, okvir za borbu protiv korupcije, medijski pluralizam i sloboda medija i ostala institucionalna pitanja u vezi sa sustavom provjera i ravnoteže.

Kako stoji Hrvatska po pitanju vladavine prava?

Europska komisija ocjenjuje da su u hrvatskom pravosudnom sustavu postignuta poboljšanja u pogledu skraćenja trajanja postupka i smanjenja broja neriješenih predmeta, no ujedno zaključuje da su i dalje potrebna poboljšanja kako bi se uklonili ozbiljni nedostaci u pogledu učinkovitosti i kvalitete rada pravosuđa. Stalno proširivanje novih alata za elektroničku komunikaciju u sudovima pridonijelo je postupnom povećanju njihove upotrebe. Novom Strategijom sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine, koja je trenutačno u fazi javnog savjetovanja predviđa se jačanje pravnog okvira za sprečavanje sukoba interesa, koji se trenutačno izrađuje. Etički kodeksi za članove Vlade i saborske zastupnike još nisu doneseni. Iako su najavljene promjene okvira političkog imuniteta za članove Vlade, još se čekaju zakonodavne mjere.

Europska komisija ujedno zaključuje da su postupci javne nabave i dalje područje u kojem postoji velik rizik od korupcije i u kojem je, zahvaljujući prijavama zviždača, otkriveno nekoliko slučajeva korupcije. Kada je riječ o procesuiranju korupcije Komisija zaključuje da se nastavljaju kazneni progoni i istraga u predmetima korupcije na visokoj razini, ali se zbog dugotrajnih postupaka osude često dugo čekaju.

U Izvješću se navodi da Hrvatska ima stabilan okvir za transparentnost informacija o vlasništvu nad medijima, a predviđena su i dodatna poboljšanja. Iako je državno oglašavanje djelomično uređeno Zakonom o elektroničkim medijima, dionici izvješćuju da se njime često narušava politička neovisnost medijskih kuća koje se na taj način financiraju, prije svega na lokalnoj razini.

Uspostavljen je pravni okvir za zaštitu novinara, ali oni se i dalje suočavaju s prijetnjama. Posebno i dalje zabrinjava velik broj strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja usmjerenih protiv novinara. Pristup informacijama zajamčen je zakonom, ali se kasni s obradom zahtjeva koje podnesu novinari. Iako zakonodavni postupak obuhvaća javna savjetovanja o zakonskim inicijativama, dionici smatraju da je sudjelovanje građana više formalnost nego što oni mogu zaista utjecati na materiju.

Sljedeći koraci

Donošenjem Izvješća o vladavini prava za 2021. započinje novi ciklus dijaloga i praćenja. Komisija poziva Vijeće i Europski parlament da na temelju tog izvješća održe rasprave o vladavini prava općenito i po državama članicama te poziva nacionalne parlamente i druge ključne dionike da nastave s intenziviranjem rasprava na nacionalnoj razini. Komisija poziva države članice da poduzmu učinkovite mjere u vezi s izazovima utvrđenima u tom izvješću i spremna im je pomoću u tim naporima.