Europa se počela oporavljati

Europa se počela oporavljati

Izvješće Europske komisije “Stanje zapošljavanja i socijalne politike u EU – Pregled na kvartalnoj razini” iz rujna ove godine pokazuje da se gospodarstvo i tržište rada u EU počelo oporavljati od posljedica pandemije covid-19, pa je razina zaposlenosti i nezaposlenosti u EU gotovo dosegnula razinu prije pandemije. Poslodavcima je porastao poslovni optimizam, a ljetne gospodarske prognoze Europske komisije pokazuju da će se BDP u EU krajem ove godine vratiti na razine prije nastanka pandemije, odnosno da će porasti za 4,8% ove godine te za 4,5% u 2022. godini.

Raste broj sati rada

U drugom kvartalu ove godine ponovno je zabilježen porast broja sati rada u EU, koji je porastao za 2,4% u usporedbi s prethodnim kvartalom. U usporedbi s istim kvartalom prošle godine broj sati rada u EU je porastao za 17,0%, ali je još uvijek niži za 2,7% u usporedbi sa zadnjim kvartalom 2019. godine. Izvješće ujedno pokazuje da je na privremenim ugovorima o radu radilo 22,8 milijuna radnika u dobi od 15-64 godine, što je oko 11,9% ukupnog broja zaposlenih. Po ugovorima o radu u nepunom radnom vremenu zaposleno je 33,9 milijuna radnika, što čini oko 17,8% ukupnog broja zaposlenih.

Stopa zaposlenosti muškaraca značajno je veća (77,6%) u odnosu na stopu zaposlenosti žena (66,3%). Stopa zaposlenosti radnika u dobnoj skupini od 25 do 54 godine iznosila je 79,2%, dok je za radnike od 55 do 64 godine starosti iznosila 59,6%, a za mlade radnike u dobi od 15 do 24 godine iznosila je 31,2%.

U prvom kvartalu ove godine u EU zaposlenost je rasla u svim sektorima osim u poljoprivrednom sektoru. Najveći porast zaposlenosti zabilježili su sektor umjetnosti i zabave te druge usluge; usluge informatike i komunikacija te graditeljstvo. Industrijski sektor porastao je na najnižoj razini i to po stopi od 0,4%.

Navedeno izvješće Europske komisije poseban fokus je ovaj put stavilo na utjecaj nedavnih poplava na poslodavce i radnike. Podaci iz izvješća pokazuju da su štete koje su uzrokovale poplave imale značajan i dugoročni negativni utjecaj posebno na poslodavce u proizvodnom sektoru te na europske građane. Poslodavci koji su još prije 8 godina pretrpjeli štetu od poplava još uvijek ne pokazuju znakove oporavka. Produktivnost je kod takvih poslodavca dosegla razine prije poplava tek nakon 6 godina, ali i nakon 8 godina plaće radnika još nisu dosegnule razine prije poplava.