U Zagrebu je održan okrugli stol na temu prava radnika na neradnu nedjelju ili pošteno plaćeni rad neradnim danima, a koji je organizirala međunarodna organizacija CitizenGO. Iz te organizacije su izvijestili da su dosad skupili više od 28.000 potpisa građana na peticiju „Glas za neradnu (ili pošteno plaćenu) nedjelju“. O tom problemu postoji javna svijest, ali se čini da je još potrebno raditi na jačanju političke volje da se taj problem riješi.
Polovica država članica EU ima reguliran zabranjen rad nedjeljom, a ostale su to prepustile slobodnom tržištu i volji poslodavaca. U drugim zemljama EU rad nedjeljom je plaćen i poštuje se zakon, dok je u Hrvatskoj rad nedjeljom vrlo malo plaćen. U trgovinama su većinom zaposlene žene, rade za minimalac, i po tri tjedna bez slobodnog dana, što utječe na njihovo zdravstveno stanje.
Pojedini trgovački lanci tvrde kako im je promet nedjeljom najveći, no demantiraju ih podaci Porezne uprave koja je u 2015. zabilježila da je najveći promet petkom, gotovo 50 posto veći nego nedjeljom.
Sindikati za neradnu nedjelju
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever založio se da se rad trgovina nedjeljom uglavnom zabrani, a u prvom redu je potreban zakon koji regulira rad trgovina.
Predsjednik Ceha trgovine HOK-a Mladen Malta rekao je da obrtnici-trgovci nemaju jedinstven stav oko rada nedjeljom. Naveo je kako je 65 posto anketiranih obrtnika iz kontinentalnog dijela Hrvatske za to da se ne radi nedjeljom, dok je u priobalnim županijama njih preko 60 posto za rad nedjeljom.
