Rezultati ispitivanja pokazuju kako se samo 20 posto ljudi odmara, a da pritom ne misli na radne obaveze koje ih očekuju ili koje su ostavili iza sebe.
Godišnji odmor većini je ljudi dosta važan, ali je zanimljivo kako nema puno znanstvenih istraživanja koja se bave temom odmora. Istraživanja koja postoje ukazuju na činjenicu da većina ljudi doživljava godišnji odmor kao neku vrstu bijega iz radne svakodnevice, ali istovremeno snažno naglašava da samo neki uspijevaju u toj promjeni. Nije se lako isključiti, prestati razmišljati o poslovnim brigama i opustiti se. Rezultati ispitivanja pokazuju kako se samo 20 posto ljudi odmara, a da pritom ne misli na radne obaveze koje ih očekuju ili koje su ostavili iza sebe.
Iako je i godišnji odmor postao nešto što treba planirati, on je u svakom slučaju nešto oko čega nam nije problem organizirati se. Ipak za njim u većini slučajeva čeznemo cijelu godinu, tako da nam u tom trenutku ne predstavlja problem niti spakirati se niti uputiti se u nepoznatom smjeru. Na godišnjem odmoru radimo što želimo jer nemamo drugih rasporedom zadanih obaveza, ne moramo stići negdje u određeno vrijeme ili nešto posebno napraviti u određenom roku, imamo vremena za odmor i regeneraciju… i tako zaista možemo pratiti svoj unutarnji ritam. Možemo se lakše uskladiti sa sobom i raditi ono što nam istinski odgovara. Kad smo na nekoj drugoj lokaciji i s puno više bezbrižnih misli nego inače, oslobađa nam se endorfin, tzv. hormon sreće, jer osjećamo onu slobodu koju inače u radnom tjednu nemamo u tolikoj količini.
Godišnji odmor i postoji zato da u to kraće ili dulje vrijeme obnovimo tjelesnu i duševnu snagu koju smo svakodnevno trošili te da radimo ono što smo u svakodnevici zapostavljali. Dakle, izbor godišnjeg odmora je presudan i moramo biti osviješteni oko njegovog korištenja. Godišnjem odmoru se svi veselimo jer izlazimo iz okvira naše uobičajene rutine. Ne trebamo navijati sat ujutro, nema svakodnevnih obaveza, nema monotonije jer na godišnjem možemo raditi ono što želimo bez vremenskih ograničenja i ponajviše uživamo u osjećaju slobode. Osim toga, već sama promjena događa se u našem tijelu i umu jer se mičemo iz sredine u kojoj inače stalno boravimo.
BUDITE MALO PODUZETNIK SVOG ŽIVOTA
Prije nego što odete, želite biti sigurni da osim vlastite kuće i firmu ostavljate u dobrim rukama. Želite li da se radi jednako produktivno kad ste odsutni, dogovorite zadatke koji se moraju obaviti dok se vi ne vratite. To će svima biti najbolja procjena tko je što i koliko napravio. Zadaci se mogu napraviti ili ne, nema sredine, a svima će biti lakše ako se unaprijed dogovorite tako da kasnije ne može biti optužbi i okrivljavanja. Ali onda pustite da se to odvija bez vas i vaše kontrole. Ionako s udaljenosti od nekoliko stotina kilometara ne možete puno promijeniti.
Drugi problem koji se osim razmišljanja o poslu javlja je što vrijeme opuštenosti i odmora postaje vrijeme u kojem se suočavamo s vlastitim nezadovoljstvima, bilo financijskim, bilo neke druge prirode, te svim onim frustracijama kojima se u radnim danima koji traju 8 ili više sati, ne stignemo baviti. To je ujedno i razlog zašto na godišnjem ne možemo odmah početi s opuštanjem, čak i po nekoliko dana. Nema smisla govoriti da je to potpuno pogrešan pristup, kada to ovisi isključivo o našoj odluci i unutarnjem svijetu.
Smanjimo očekivanja
Od godišnjeg ne treba unaprijed očekivati „ludu zabavu“ ili neke neočekivane promjene, dovoljno je da mu se veselimo zbog činjenice što ne znamo kako će nam dani izgledati i da će nam najveći problem biti odabrati kamo ćemo na plažu. Na taj ćemo način puno lakše naše napunjene baterije zadržati dugo svježima. No, zato se razočaranja i događaju – ljudi se nerijetko iznenade kad spoznaju da im godišnji odmor osim fizičkog i donekle psihičkog odmora nije donio ništa novo niti spektakularno. No nije li to i cilj?!
Držite se obećanja koja ste si dali
Koliko puta ste si tijekom godine rekli da jedva čekate godišnji odmor jer ćete se izležavati i ništa nećete raditi? No, sve to pada u vodu s prvim satima godišnjeg odmora jer mobiteli počnu zvoniti, a vi počinjete razmišljati što sve niste napravili. Potrebno je stvoriti snažnu granicu između onoga što je važno i onoga što nije. Jedan od načina jest da napravite popis stvari koje ćete prestati raditi na godišnjem. Tako unosite više reda, usredotočenosti i osjećaja slobode u svoj odmor, a i svi oko vas bit će vam zahvalni na tome. Manite se laptopa i ponesite radije dvije knjige. Čak i da ih ne pročitate, sve je bolje od elektroničke pošte.
SAMI NA GODIŠNJEM ILI PRVI ODMOR S DJECOM
Teško da ćete uz obitelj uspjeti otići sami na godišnji odmor. Vrlo vjerojatno to nećete ni željeti. Ipak, pokušajte neko vrijeme na tom zajedničkom odmaranju provesti bez društva. Biti malo sam je ljekovito. Samoća nam pomaže sabrati misli, odrediti prioritete ili, u krajnjem slučaju, ne raditi ništa i obnoviti energiju.
Nije loše na odmoru poštovati tradicije, ali se treba i otvoriti prema novome. Već postojeće tradicije pomažu nam da brže “uđemo u film” godišnjeg odmora jer nas podsjećaju na prošla ljeta. No, važno je stvoriti i nove običaje jer je to odmak od rutine, što je riječ koju valja izbjegavati ako sami sebi želimo ugoditi. Učinite sami sebi dan posebnim. Godišnji se ipak razlikuje od ostalog dijela godine. Čak i ako nikamo ne putujemo, trebali bismo učiniti te dane drugačijima, tako da ih se možemo prisjećati u zimskim danima. Trebamo preduhitriti moguće trenutke tjeskobe ili dosade i jednostavno se opustiti.
Ako prvi put krećete s djecom na more, postoje neke sitnice koje svaki roditelj može napraviti kako bi putovanje učinio što ugodnijim i pozitivnim iskustvom za djecu te za čitavu obitelj.
• Roditelji bi trebali imati realistična očekivanja. Boravak i naguravanje u malom prostoru, posebno ako dugo traje, postaje monotono za djecu bilo koje dobi, ma koliko željno očekivali putovanje i bili zbog toga uzbuđeni i sretni.
• Važno je već u autu krenuti s pozitivnim stavom. Ako vi kao roditelj putovanje shvatite kao priliku da zajedno provedete ugodno vrijeme s djecom, to će se puno lakše i ostvariti nego ako unaprijed očekujete “užasno putovanje”, gužvu i trčanje za djecom.
• Planirajte česte pauze tijekom puta da se sve ne bi pretvorilo u plakanje na zadnjem sjedalu.
• Osigurajte neke aktivnosti; bile to igre u autu ili pjevanje, nešto što će biti zabavno i stimulativno djeci, a vama neće predstavljati muku.
Ono što će uvelike pomoći tijekom cijelog godišnjeg je barem povremeno ostavljanje mobitela kod kuće, izbjegavanje gledanja na sat, pričanje s obitelji i prijateljima o ležernijim temama i izbjegavanje jutarnje budilice. Odabiranje reakcija na nepredviđene situacije? Sad je pravo vrijeme da upoznate najtolerantnijeg mogućeg sebe. Primjerice, moguće je da vam se auto pokvari točno prije odlaska na more ili, recimo, usred ljetovanja (ni prvi ni zadnji primjer). No, ako si dozvolite da vam to postane centralni dio godišnjeg i pričate samo o tome, nećete se uopće odmoriti, a godinama kasnije to ćete ljeto pamtiti samo po tome. Govorim vam iz vlastitog iskustva.
Druga važna stvar: nikada svoje nagomilane probleme i nedoumice ne rješavajte na godišnjem odmoru! Možda vam se čini da je sada pravo vrijeme za razgovor i promišljanje o tome jer imate više vremena i niste pod presingom. Vjerujte, nije. Sve će rezultirati dugotrajnim svađama i analizama koje u krajnjoj liniji, možete uvijek odraditi i kad ste doma.
Boravak u prirodi, planinarenje, plivanje, duge šetnje u rano jutro ili kasnu večer, bez pretjerano puno razmišljanja o budućnosti, donijet će vam mentalno zdravlje i mir. Tako se najbolje „odmara“ duša.
Ako godišnji odmor provodite kvalitetno, poboljšat će se i kvaliteta sna i to, kako pokazuju istraživanja, za otprilike 17 posto. Ista istraživanja pokazala su kako se putovanjem na godišnji odmor otpornost na stres povećala za 29 posto. Putovanje na godišnji odmor smanjuje razinu glukoze u krvi, rizik od dijabetesa pa čak i opseg struka, a najvažnije od svega: poboljšava raspoloženje te povećava razinu energije. Pozitivne posljedice godišnjeg odmora traju najmanje dva tjedna dulje od vremena koje smo proveli na odmoru, a u nekim slučajevima pozitivne posljedice se osjećaju mjesecima kasnije. Zato bi zaposlenici svake godine trebali iskoristiti svoj puni godišnji odmor kako bi osjetili te pozitivne posljedice. Duži odmor ne znači nužno i kvalitetniji i bolji odmor. Ne možete si priuštiti dug godišnji odmor zbog posla ili financija? Ne očajavajte! S ljetovanja najviše pamtimo onu jednu uspomenu – bio to izlet ili aktivnost. Pobrinite se da imate barem jednu lijepu večeru, pecanje u zoru, izlet s brodom ili nešto što radite prvi put.
Zanimljivo je kako su ljudi koji najviše uživaju u godišnjem odmoru upravo oni koji najviše uživaju u poslu. Logičan zaključak je da osoba koja se inače fokusira na neku aktivnost, tako ujedno pristupa i vlastitom osjećaju uživanja. No, to ujedno znači i da te osobe vrlo vjerojatno uživaju i u onome što rade i da svoj posao ne doživljavaju negativno, već kao sastavni dio života u kojem se ostvaruju.
POVRATAK S GODIŠNJEG – KAKO DA BUDE ŠTO BEZBOLNIJI
Nakon povratka s godišnjeg, ne smijemo dopustiti da pesimizam ili žaljenje za minulim danima prevladaju našim raspoloženjem. Tzv. post-godišnja depresija postaje pojam koji se sve više koristi i zapravo se komercijalizirao, a zapravo smo si sami tako nešto nametnuli. Najčešće nas kad se vratimo na posao nakon duljeg vremena, dočeka više posla nego inače. Ako ćemo o tome razmišljati već zadnji dan godišnjeg, upropastit ćemo si raspoloženje nekoliko dana zaredom.
Tijekom godišnjeg je potrebno družiti se s prijateljima i obitelji – socijalno aktivne osobe osjećaju se puno bolje jer intenzivniji socijalni život smanjuje negativne i nostalgične misli. Ostavite nešto godišnjeg i za državne praznike koje slavimo, jer nakon ljetovanja obično ima puno vremena do sljedećih slobodnih dana. Možda je dobra ideja skratiti „veliki“ godišnji odmor za dan ili dva, pa si onda u međuvremenu priuštiti produljeni vikend kako biste uživali u aktivnostima koje su vas ispunjavale tijekom praznika ili planirati kratko putovanje izvan grada.
Iako se često sugerira da ćemo se lakše aklimatizirati ako se prije povratka čujemo s kolegama, moram priznati da ja nisam za tu opciju. Da se dogodilo išta krucijalno, već bi vam to netko javio, pitati što ima novog na poslu nema smisla jer ćete saznati za koji dan, a čuti za eventualni otkaz/promaknuće/trač, može vas samo iživcirati. Kad punite baterije, punite ih do kraja.
