Gospodarska slika Hrvatske – Obrazovani nisu potrebni

Gospodarska slika Hrvatske – Obrazovani nisu potrebni
Podatak o potražnji radnika u Hrvatskoj dobro govori o tome kakvo je stanje gospodarstva u Hrvatskoj. Dvadeset i dva posto oglasa o slobodnim radnim mjestima odnosi se na turizam i ugostiteljstvo, osamnaest posto na prodaju, a tek trinaest posto na proizvodnju i zanatstvo. Najbolju prođu na tržištu rada imaju kuhari, prodavači, konobari, čistačice, pomoćni kuhari, kuhinjski radnici, vozači. Ničiji rad ne treba podcjenjivati, ali radnici tog profila ne mogu biti nositelji razvoja Hrvatske.
Neuspješan obrazovni sustav
Turizam je tako postao osnovna gospodarska grana u Hrvatskoj u kojoj se ostvaruje dvadeset posto bruto društvenog proizvoda. U isto vrijeme, industrijska proizvodnja konstantno pada pa je tako u prosincu prošle godine ona bila za čitavih 6,6 posto manja. To je podatak koji mora itekako zabrinuti jer ni jedna uspješna zemlja svoj razvoj ne temelji na turizmu. Indikativno je da se velike turističke zemlje poput Španjolske, Italije i Grčke redom suočavaju s krizom, pa je stopa nezaposlenosti u tim zemljama među najvećima u Europi. Štoviše, recesija ponovno kuca na vrata Italije.
U Hrvatskoj dijelovi zemlje koji nemaju uvjeta za razvoj turizma propadaju. U Imotskom je broj radnih mjesta smanjen sa 11 tisuća na šest stotina pa oni koji su tamo ostali preživljavaju od braniteljskih mirovina i doznaka onih koji rade u inozemstvu. Broj stanovnika Siska smanjio se za četvrtinu, a broj radnih mjesta smanjio se s nekadašnjih 35 tisuća na svega desetak tisuća. Imamo i slučaj Slavonije koja se konstantno prazni jer ne znamo što ćemo s nepreglednim poljoprivrednim površinama. U isto vrijeme, Nizozemska, koja zemlju otima od mora, jedna je od najvećih izvoznika poljoprivrednih proizvoda.
Jedan od razloga našeg neuspjeha je naš neuspješni obrazovni sustav. On jednostavno ne daje kadrove koji su sposobni pokrenuti Hrvatsku i izvući je iz tog konstantnog stanja stabilnog truljenja. Naših sveučilišta više nema na popisu uspješnih sveučilišta na svijetu, a osnovno i srednje obrazovanje nabijeno je ideološkim i neznanstvenim sadržajima. Bilo kakve promjene u tom sustavu dočekuju se na nož. Zbog toga nam se u javnosti, između ostaloga, šire primitivni i zaostali stavovi o tome da je cijepljenje štetno, a politička scena je puna neobičnih tipova koji svojim nastupima uveseljavaju, ali i zgražaju, javnost. Zbog svega toga, opći je dojam da Hrvatska ne napreduje, već tapka na mjestu, s laganim pomakom prema unatrag.