Krajem siječnja ove godine Europska komisija je objavila Studiju o migracijama radne snage u državama članicama Europske unije. Studija navodi da se u razdoblju od 2004. do 2016. godine značajno povećao udio visokoobrazovane radne snage (on se čak utrostručio) koja migrira u druge države EU. Među državama iz kojih radnici odlaze su Poljska, Slovačka, Estonija, Bugarska, Hrvatska, Latvija, Portugal, Litva i Rumunjska. Među državama koje imaju udio državljana drugih država članica na svom teritoriju i koje imaju mali udio radnika koji odlaze iz tih država su navedene Francuska, Češka Republika, Finska, Grčka, Slovenija i Mađarska.
Pretežito migriraju mladi radnici!
Zanimljiv je podatak da kada je riječ o radnicima sa srednjim stupnjem vještina da je njihova razina zapošljivosti u državama destinacije veća od domaćih radnika, dok to nije slučaj s visokoobrazovnom radnom snagom. Dakle, visokoobrazovna radna snaga je u usporedbi s domaćim radnicima manje zapošljiva u državama destinacije.
Dok su ranijih godina radnici koji su odlazili u druge države ostajali kraće od 10 godina u tim državama, danas više od polovice tih radnika ostaje više od 10 godina.
Primarni razlog emigracije radne snage su ekonomski razlozi, a to su viši stupanj gospodarskog razvoja i rasta, veći stupanj kupovne moći i učinkovita politika zapošljavanja. Ti su faktori zastupljeni u državama destinacije u odnosu na države iz kojih se odlazi.
Uvjeti rada su na drugom mjestu motiva zbog kojih radnici odlaze, navodi se u Studiji. Oni su bolji u državama destinacije, a lošiji u državama iz kojih se odlazi. To se odnosi na radno vrijeme, zadovoljstvo s javnim uslugama kao i na povjerenje u institucije koje je mnogo bolje uređeno u državama u koje radnici migriraju.
Ako pođemo od zaključaka Studije Europske komisije o motivima radi kojih radnici primarno odlaze u druge države članice EU, možemo lako zaključiti da će, s obzirom na izostanak mjera kojima bi se stvorili povoljniji uvjeti u područjima zbog kojih radnici odlaze, radnici iz Hrvatske i dalje odlaziti, a poslodavci će se suočiti s kroničnim nedostatkom radne snage.
