Naši su ljudi zasigurno svjesni da će Hrvatska u budućnosti teško financirati mirovine dok se broj starijih ljudi povećava, a mladih ima sve manje, ponajprije zato što odlaze u inozemstvo. Međutim, Vladina zakonska reforma kojom je odredila produljenje dobi za odlazak u mirovinu sa 65 na 67 godina već od 2028. g., kao i pojačano rezanje mirovina onima koji se umirovljuju prijevremeno, ipak izaziva revolt. Naime, građani su nezadovoljni time što se hrvatske vlade, osobito sadašnja, uglavnom bave posljedicama nevolja, a ne njihovim uzrocima.
Primjerice, životni vijek u Hrvatskoj kraći je od onog u razvijenim zemljama, Hrvati žive gotovo tri godine manje od prosjeka Europske unije. Građani nakon 65 godina mogu očekivati jedva pet godina života u zdravlju, za razliku od europskog prosjeka koji iznosi oko deset godina.
Promašena politika
Vlada kaže da će građani s 41 godinom radnog staža moći u mirovinu i prije 67. godine. Međutim, građanima je sve veći problem kako skupiti toliko godina radnog staža. U Hrvatskoj ima sve manje sigurnih radnih mjesta, a sve više sezonskih, privremenih i razmjerno slabo plaćenih poslova, što posebice pogađa mlade ljude.
Problem je u tome što hrvatske vlasti razmišljaju ponajprije o smanjenju izdataka iz proračuna, danas i u budućnosti, umjesto o stvaranju proračunskih prihoda. Najočitiji je primjer upozorenje ministra rada i mirovinskog sustava Marka Pavića da će sindikati sadašnjom kampanjom potkopati mirovinsku reformu te stvoriti budućim generacijama dodatne troškove od 45 milijardi kuna. Međutim, sve ovisi ponajprije o tome što će idućih godina raditi hrvatske vlade.
Nema sumnje da će se mirovinski troškovi u budućnosti povećati zbog demografskih razloga, ali je nevolja što hrvatske vlade stalno razmišljaju restriktivno – kako uštedjeti novac, a ne kako ga stvoriti.
Nedostaju radnici
U Hrvatskoj je broj zaposlenih razmjerno premalen. Po malom udjelu radno aktivnog stanovništva, malo većem od 50 posto, već desetljećima se nalazimo na dnu europske ljestvice. Budući da je broj zaposlenih pao na 1,4 milijuna, a broj umirovljenika se povećao na 1,2 milijuna, nije čudno što prosječna mirovina u Hrvatskoj pokriva samo 39 posto prosječne plaće.
Građani očekuju da vlasti napokon okrenu ploču. Ako Hrvatska bude razmišljala samo o štednji i smanjenju proračunskih deficita, gospodarsko stanje se neće popraviti i zemlja će nastaviti kliziti na dno Europe. Iseljavanje će se nastaviti, a novca za javne službe i mirovine bit će sve manje. Umjesto da ljudi u Hrvatskoj budu osuđeni na beskrajno stezanje remena, vlade bi trebale pokrenuti razvojnu politiku i nastojati zadržati stanovništvo u zemlji.
