I dok su u novije vrijeme Irska i Švedska postale najspominjanije destinacije u koje Hrvati odlaze raditi, jedna država je već desetljećima spremna prihvatiti i zaposliti Hrvate. Riječ je o Njemačkoj. Prema istraživanju provedenom na uzorku od 1200 hrvatskih iseljenika koji su u Njemačku odselili nakon priključenja Hrvatske Europskoj uniji, iseljavanje bi trebalo stati 2026. godine, a dotad bi iz Hrvatske trebalo iseliti oko 800 tisuća, većinom mladih, radno sposobnih osoba.
Ispitanici su ispunjavali čitav niz upitnika, počevši od toga koliko su zadovoljni životom u Njemačkoj, zašto se ne bi vratili u Hrvatsku, zašto su otišli.
Razočarani su društvom
Njihovi odgovori su svrstani u osam kategorija, a pomalo je iznenađujuće da nepovoljna ekonomska situacija nije na vrhu popisa. Prva je kategorija slabost institucija i nemoral političkih elita, pa se može reći da se Hrvati iseljavaju zbog nepravde, a ne zbog siromaštva, zatim korumpirano društvo, gdje su u upitniku kazali da se poštenje i rad ne isplate. Pravosuđe je veliki problem koje naši iseljenici ističu, a bitna je i uloga medija koji svojim djelovanjem poručuju da u Hrvatskoj nije ostalo ništa za što se vrijedi boriti.
Iseljavanju su najskloniji mladi ljudi, u dobi između 25 i 40 godina. Više od polovice ispitanika (55 posto) je uoči odlaska bilo zaposleno, međutim, odlučili su napustiti posao i okušati sreću negdje drugdje. Četvrtina ispitanika ima potpuno negativan stav o Hrvatskoj, dok je njih 70 posto zadovoljno životom u Njemačkoj. Na pitanje planiraju li se vratiti, 40 posto osoba je izjavilo da im povratak nije u planovima, 15 posto ljudi razmišlja o tome, a 45 posto je izjavilo – možda.
