U Hrvatskoj je stopa zaposlenosti, koja se određuje kao postotni udio zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu, 66,9 posto, po čemu je pri dnu EU uz Italiju i Španjolsku. Najvišu stopu ima Švedska, a slijede je Njemačka i Nizozemska. Grčka sa 61,1 posto ima najnižu stopu zaposlenosti. Zemlje sa sjeverozapada Europe imaju bolje brojke kada su u pitanju pokazatelji s područja tržišta rada. To vrijedi i za trajanje radnog vijeka. Prije odlaska u mirovinu Šveđani u prosjeku rade 42 godine, a četiri desetljeća na radnom mjestu provedu i Nizozemci i Danci. Gotovo deset godina kraće od Šveđana rade Talijani, koji imaju najkraći radni vijek u EU, čiji prosjek iznosi 35,7 godina. Hrvatska se smjestila uz bok ostalih mediteranskih zemalja s prosječnim radnim vijekom u trajanju od 32,8 godine.
Kraći radni vijek ne znači nužno i manje rada za vrijeme zaposlenosti. Primjer za to je Grčka. Naime, prema posljednjim raspoloživim podacima za 2020., između svih zemalja EU, Grci su ti koji su u prosjeku uobičajeno tjedno radili najviše sati (41,8). Time su prebacili europski prosjek od 37 sati tjedno za gotovo pet sati. Više od prosjeka radili su i stanovnici Hrvatske (39,6 sati). S druge strane, najmanje sati tjedno u EU odradili su Nizozemci, koji u prosjeku uobičajeno rade 30,3 sata.
Najveći udio zaposlenih u Hrvatskoj ima srednjoškolsko obrazovanje
U Hrvatskoj, kao i u EU, najveći udio zaposlenih ima srednjoškolsko obrazovanje. Dok je gotovo polovica zaposlenih Europljana svoje obrazovanje završilo otprilike u vrijeme stjecanja punoljetnosti, u Hrvatskoj je taj postotak još viši (63,1 posto). Visokim obrazovanjem može se pohvaliti više od trećine zaposlenih Europljana, te 29,8 Hrvata. Udio zaposlenih s osnovnim ili nižim obrazovanjem na razini EU iznosi 15,5 posto, dok u Hrvatskoj iznosi 7,2 posto.
Gotovo petina zaposlenih u Hrvatskoj radi na određeno vrijeme
Prema najsvježijim raspoloživim podacima za 2020., u Hrvatskoj je udio zaposlenika na određeno vrijeme u ukupnom broju zaposlenika iznosio 14,8 posto. Hrvatska je uz Francusku bila u vrhu po prekarnoj zaposlenosti u EU. Naime, 4,6 posto zaposlenika Hrvatske radi na kratkotrajan ugovor u trajanju do 3 mjeseca.
Kako se kreću brojke i nezaposlenosti?
Iako su se sa strepnjom čekali podaci o stopi nezaposlenosti za 2020., koju je obilježila pandemija bolesti covid-19, oni nisu dosegli recesijske rekorde. U odnosu na godinu ranije, stopa nezaposlenosti u 2020. g. u EU iznosila je 6,7 posto, što predstavlja rast od 0,4 postotna boda. Najveća nezaposlenost u Hrvatskoj u posljednjih deset godina zabilježena je 2013. i 2014. godine (17,3 posto). U pandemijskoj 2020. g. stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj je iznosila 7,5 posto.
„Radne iznimke“
Iako tržište rada načelno funkcionira na općepoznatim pravilima, postoji određeni dio zaposlenih koji ih, uvjetno rečeno, krše. Pa tako ono što je nekima radna rutina, drugima je iznimka. Događa se to s radnim vremenom. Naime, prema podacima za 2020., 4,5 posto zaposlenih u Hrvatskoj radi kraće od punog radnog vremena.
Drugi je primjer mjesto rada. Dok je odlazak na posao izvan vlastita doma za mnoge nepisano pravilo, neki radne zadatke obavljaju unutar svoja četiri zida. Tijekom 2020. ta je radna praksa postala sve učestalija. Na razini EU pojam „home officea“ postao je svakodnevica za 12,4 posto zaposlenih, dok je u Hrvatskoj taj udio značajno manji (3,1 posto).
Još jedan oblik zaposlenja, iako postoji oduvijek, nije dominantan. Riječ je o samozaposlenima, koji sa 179,1 tisućom u 2020. čine 11,1 posto zaposlenih u Hrvatskoj.
