Unatoč ovogodišnjem rastu minimalca za 8,3 posto, Hrvatska sve više tone na ljestvici Eurostata koja prati kretanje zagarantiranih plaća. S bruto minimalnom plaćom od 564 eura još smo bolji od Mađarske i Rumunjske, ali većina novih članica Europske unije nas je prestigla.
Minimalna plaća je propisana u 21 od 27 država članica Europske unije, a njezina visina znatno se razlikuje od zemlje do zemlje, ovisno o razvijenosti, životnom standardu i socijalnoj osjetljivosti.
Minimalne plaće iskazane su u bruto iznosima, a zemlje koje imaju propisan minimalac mogu se podijeliti u tri skupine. U prvoj skupini, u koju ulazi i Hrvatska, su zemlje s minimalnim plaćama do 700 eura. Na začelju je Bugarska s minimalcem od 312 eura, a najbolje stoji Poljska, u kojoj je radnicima zagarantirana minimalna plaća od 611 eura. Hrvatska se smjestila u sredini, ali još je donedavno bila pri vrhu ove skupine. Osim Poljske, u proteklih nekoliko godina preskočile su nas Češka, Slovačka, Estonija i Litva.
U zlatnoj sredini je šest zemalja s minimalcem između 700 i 1400 eura. Jedina tranzicijska zemlja koja se probila u ovu skupinu je Slovenija, u kojoj je minimalac dosegnuo 941 euro.
U trećoj grupi je šest bogatih zemalja sa sjevera i zapada Europske unije, u kojima minimalac premašuje 1400 eura, gdje prednjači Luksemburg u kojem je zagarantiran minimalac od 2142 eura, gotovo dva puta veći od prosječne hrvatske plaće.
S obzirom na to da u europskim zemljama postoji različita praksa u određivanju zagarantiranih plaća, Europska komisija nedavno je pokrenula inicijativu za stvaranje jedinstvenih kriterija koji bi služili za određivanje zakonski propisane minimalne plaće. Ideja je da ona iznosi najmanje 60 posto medijalne plaće u pojedinoj zemlji. Međutim, taj prijedlog je naišao na otpor u skandinavskim zemljama, nesklonima administrativnom određivanju minimalne plaće.
