Kako bi radnik mogao kvalitetno sudjelovati u izborima za radničko vijeće, bilo kao kandidat ili kao glasač, poželjno je da razumije svrhu radničkog vijeća i njegove zakonodavne temelje, te da bude upoznat i s osnovnim pretpostavkama za izbor radničkog vijeća.
Pravo na radničko vijeće
Zakon o radu određuje pravo radnika na izbor radničkog vijeća, ovlaštenja radničkog vijeća, a postupak izbora radničkog vijeća definira samo u osnovnim crtama. Postupak izbora za radničko vijeće detaljno propisuje Pravilnik o provođenju izbora za radničko vijeće. Jednak postupak se primjenjuje i na izbore za povjerenike radnika za zaštitu na radu.
Pravo sudjelovanja u odlučivanju o pitanjima i interesima iz sfere gospodarsko-socijalnih prava i interesa imaju radnici zaposleni kod poslodavca koji zapošljava najmanje 20 radnika, osim radnika zaposlenih u tijelima državne uprave. Radničko vijeće je zapravo most komunikacije između radnika i poslodavca u svim pitanjima bitnima za prava radnika, koja su također bitna i za poslodavca.
Slobodni i pošteni izbori
Radnici imaju pravo izabrati radničko vijeće odnosno jednog ili više predstavnika koji će radnike zastupati kod poslodavca u zaštiti i promicanju njihovih prava i interesa. Izbor za radničko vijeće, kandidacijski i izborni postupak moraju biti otvoreni, slobodni i pošteni, bez ometanja i pritisaka te provedeni na način koji osigurava rezultate izbora sukladno stvarnoj i slobodno iskazanoj volji radnika.
Izbori nisu obveza
Radničko vijeće nije obavezni organ. Naime, Zakon o radu određuje da radnici imaju pravo, ali ne i obvezu utemeljenja radničkog vijeća. Hoće li radnici u konkretnom slučaju zaista utemeljiti radničko vijeće, ovisi o njihovoj samostalnoj odluci, no svaki poslodavac je radnicima dužan omogućiti izbor ako oni tako odluče. Poslodavac je dužan osigurati i materijalno-tehničke uvjete i omogućiti nesmetano glasovanje za izbor radničkog vijeća. Pored toga, poslodavac snosi sve troškove izbora za radničko vijeće.
Izborno razdoblje i vrijeme održavanja izbora
Radničko vijeće bira se na izborno razdoblje od 4 godine, a izbori se redovito održavaju od 1. ožujka do 31. svibnja. Ova zakonska odredba ima više instruktivni karakter, pa je stoga izbore vjerojatno moguće provesti i u nekom drugom razdoblju.
Broj članova radničkog vijeća
Zakon o radu propisuje najmanji broj članova radničkog vijeća uzimajući u obzir broj radnika zaposlenih kod određenog poslodavca. Tako radnici kod poslodavca koji zapošljava do 75 radnika imaju pravo na jednog predstavnika, kod poslodavca koji zapošljava od 76 do 250 radnika imaju pravo na 3 predstavnika, ako zapošljava od 251 do 500 radnika imaju pravo na 5 predstavnika, kod poslodavca koji zapošljava od 501 do 750 radnika imaju pravo na 7 predstavnika, kod poslodavca koji zapošljava 751 do 1000 radnika imaju pravo na 9 predstavnika, a za svakih sljedećih započetih tisuću radnika broj članova radničkog vijeća povećava se za dva člana.
Sporazumom s poslodavcem moguće je odrediti da će radnici imati pravo i na veći broj predstavnika, no treba paziti na to da broj članova radničkog vijeća mora biti uvijek neparan.
Biračko pravo
Pravo da biraju radničko vijeće i pravo da budu birani u radničko vijeće imaju gotovo svi radnici zaposleni kod poslodavca. Radnici imaju pravo izaći na izbore i odlučiti tko će biti njihov predstavnik (aktivno biračko pravo), ali također imaju pravo i da osobno budu kandidati za člana radničkog vijeća (pasivno biračko pravo). Biračko pravo (aktivno i pasivno) nemaju članovi upravnih i nadzornih tijela te članovi njihovih obitelji, niti radnici ovlašteni na temelju punomoći da u pitanjima iz radnog odnosa zastupaju poslodavca fizičku osobu. Predstavnik radnika u nadzornom odboru poslodavca ima biračko pravo.
Liste kandidata
Liste kandidata mogu podnijeti sindikati koji imaju svoje članove zaposlene kod poslodavca ili skupina radnika koju podržava najmanje 20 posto radnika. Na listi mora biti isti broj kandidata koliko ih se bira u radničko vijeće. Prvoimenovani radnik na listi je nositelj liste. Svaki kandidat na listi mora imati i zamjenika da bi se osigurao nesmetani rad radničkog vijeća ako bi nekom od izabranih kandidata prestao mandat.
Izborni odbor
Sam postupak izbora provodi izborni odbor. Izborni odbor se brine o zakonitosti izbora, priprema, provodi i nadzire glasovanje, odlučuje o prijavljivanju nepravilnosti, a može odlučiti da se zbog utvrđenih nepravilnosti dio ili cijeli izborni postupak ponovi, te na kraju objavljuje rezultate izbora. Članovi izbornog odbora ne mogu ujedno biti kandidati.
Valjanost izbora
Izbori su valjani ako na izborima glasuje barem trećina radnika s pravom glasa. Ako se to ne postigne, tada bi se vjerojatno mogao ponoviti postupak izbora i pritom animirati radnike na ponovljene izbore.
