Stres vezan uz posao značajan je problem u radnom okruženju, kao i u praksama zaštite zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu. Stres na radu odnosi se na doživljaj zaposlenika da se ne može aktivno suočavati sa zahtjevima koje radno mjesto na njega postavlja. Prema Zakonu o zaštiti na radu (NN 71/14., 118/14., 154/14., 94/18., 96/18.), stres na radu podrazumijeva zdravstvene i psihičke promjene koje su posljedica akumulirajućeg utjecaja stresora na radu kroz dulje vrijeme, a očituju se kao fiziološke, emocionalne i kognitivne reakcije te kao promjene ponašanja radnika. Razumijevanje izvora, simptoma i posljedica stresa povezanog s radom ključno je za učinkovito upravljanje stresom s ciljem stvaranja zdravog radnog mjesta.
Psihosocijalni rizici na radnim mjestima
Loše psihosocijalno radno okruženje i izloženost psihosocijalnim rizicima na radnom mjestu izaziva stresne reakcije i rezultira negativnim psihološkim, fizičkim i socijalnim ishodima za radnike, kao i negativnim organizacijskim ishodima. Psihosocijalni rizici na radnom mjestu (ili izvori stresa na radu) odnose se na brojne čimbenike u radnom okruženju koji mogu proizaći iz dizajna posla, organizacije i upravljanja poslom, kao i iz socijalnog konteksta radnog mjesta. Primjeri psihosocijalnih rizika nalaze se u nastavku.
| PRIRODA I SADRŽAJ POSLA | KARAKTERISTIKE RADNE ORGANIZACIJE | SOCIJALNA KLIMA |
|
SADRŽAJ RADA (stalni kontakt s ljudima, nedostatak raznovrsnosti radnih zadataka, monotoni poslovi)
INTENZITET RADA (preveliko ili premalo radno opterećenje, vremenski pritisci, nerealni rokovi)
RADNI RASPORED (smjenski rad, noćni rad)
NEADEKVATNI RADNI UVJETI (buka, temperatura, svjetlost)
NEDOSTATAK KONTROLE U RADU (nad radnim zadacima i procesom, nemogućnost odlučivanja o načinu i vremenu obavljanja zadataka)
RADNA ULOGA (nejasnoća radne uloge: nedobivanje dovoljno informacija za kvalitetno obavljanje posla, konflikt radne uloge: neuskladivi ili sukobljeni zahtjevi rada) |
ORGANIZACIJSKA KULTURA
(slaba komunikacija, nedostatak povratnih informacija, doživljaj nepravde, niska razina podrške, nejasni organizacijski ciljevi)
RAZVOJ KARIJERE I NAPREDOVANJE (nesigurnost posla, nemogućnost napredovanja, niska plaća)
RAVNOTEŽA POSAO – OBITELJ (nemogućnost usklađivanja privatnih i poslovnih obaveza)
|
PROBLEMI U MEĐULJUDSKIM ODNOSIMA (loši ili konflikti odnosi među kolegama ili s nadređenima, nedostatak socijalne podrške)
NEPOŽELJNA SOCIJALNA PONAŠANJA (uznemiravanje, diskriminacija, nasilje i prijetnje nasiljem, seksualno uznemiravanje, mobbing)
|
Posljedice stresa povezanog s radom
Stres vezan uz posao povezuje se sa širokim rasponom negativnih posljedica koje utječu na mentalno i fizičko zdravlje zaposlenika, organizacijsku učinkovitost i socijalnu klimu na radnom mjestu.
Problemi mentalnog zdravlja radnika vezanih uz posao uključuju psihički distres, anksioznost i/ili depresiju, stanja koja mogu značajno narušiti sposobnost pojedinca da funkcionira na poslu i u privatnom životu. Kao rezultat kroničnog stresa, česta je pojava sindroma izgaranja na poslu (burnouta) koji se karakterizira emocionalnom iscrpljenošću, otuđenosti od posla i smanjenim osobnim postignućem te može dovesti do dugotrajnog odsustva od posla. Osim toga, kao odraz loših strategija suočavanja sa stresom, radnici mogu početi zloupotrebljavati opojna sredstva ili lijekove, što u konačnici može dovesti do ovisnosti.
Problemi fizičkog zdravlja koji se povezuju sa stresom su brojni, iako se stres ne navodi kao jedini i isključivi uzrok niti jedne bolesti, već kao jedan od čimbenika u pogoršanju postojećih bolesti i stanja i pojavi novih. Stres može dovesti do loših prehrambenih navika i općenito nezdravog stila života, što doprinosi povećanoj tjelesnoj težini te razvoju kardiovaskularnih bolesti. Kronični stres povećava rizik od bolesti srca, hipertenzije i moždanog udara. Sa stresom se povezuju i gastrointestinalni problemi, kao što je sindrom iritabilnog crijeva ili čir na želucu. Kronični stres može oslabiti imunološki sustav, čineći pojedince osjetljivijima na infekcije i bolesti. Stres često dovodi do poteškoća sa spavanjem, nesanice ili nekvalitetnog sna. U konačnici, u posljednje se vrijeme sve više govori o povezanosti stresa na radu i pojave problema koštano-mišićnog sustava – bolova u vratu, leđima i ramenima.
Na organizacijskoj razini, visoke razine stresa na radu mogu smanjiti produktivnost i kvalitetu rada te dovesti do povećanih izostanaka s posla. Zaposlenici pod stresom manje su produktivni, rade više pogrešaka i imaju nižu razinu kreativnosti i inovativnosti. Kronični stres na radnom mjestu može pogoršati opći moral, rezultirajući nedostatkom entuzijazma, smanjenom motivacijom i negativnom kulturom na radnom mjestu. U socijalnoj klimi dolazi do narušenih odnosa, sukoba, smanjenog timskog rada i nedostatka suradnje.
Zaključno, prevencija psihosocijalnih rizika i upravljanje stresom na radu, zakonska je obaveza svakog poslodavca definirana Zakonom o zaštiti na radu. Međutim, više od zakonske obaveze, promicanje zdravlja i stvaranje zdravog radnog mjesta trebali bi biti cilj svakog poslodavca. Prevencija rizika u radnom okruženju koji se smatraju izvorima stresa, uvođenje karakteristika zdravog psihosocijalnog radnog okruženja te dostupnost pomoći u slučaju potrebe neki su od načina kako se mogu stvarati zdrava radna mjesta i zdrave radne organizacije. Ulaganje u radnikovo zdravlje i dobrobit rezultira višestrukim dobitima na svim razinama. Zdravi radnici bit će motivirani i produktivni, što doprinosi boljim poslovnim rezultatima i smanjenim troškovima zbog bolovanja i izgubljenih radnih sati. U konačnici, time se na društvenoj razini smanjuju troškovi zdravstvene zaštite i mirovinskog sustava.
