UNI Global Union na godišnjem sastanku svojeg Izvršnog odbora od 15. do 17. studenoga ove godine u Nyonu, kao osnovnu temu razmatrao je pitanja Novog svijeta rada.
Svijet rada se mijenja nezamislivom brzinom. Četvrta industrijska revolucija je ovdje, gdje proizvodi više nisu proizvodi, oni postaju usluge koje vode miješanju svih sektora s promjenjivim granicama. Osnovne vještine koje poznajemo danas postaju suvišne, a druge strane se podižu zahtjevi.
Umjetna inteligencija postaje svakodnevna, no njezine etičke i praktične granice još uvijek nisu definirane. Vrijeme i prostor su komprimirani, dok digitalna rješenja čine globalno tržište rada i usluga sve većima. Mnogi novi oblici poslovanja ulaze na tržište i zahtijevaju nova regulatorna rješenja. Novi oblici organiziranja radnika i novo shvaćanje globalne solidarnosti trebaju se hitno uspostaviti. I sindikati moraju inovirati.
Novi svijet rada najveći izazov sindikalnog pokreta
Novi svijet rada je jedan od najvećih izazova globalnog sindikalnog pokreta ikada. Iako je s jedne strane podatkovna digitalna ekonomija bez tijela i prostora, ona također pojačava i potiče eksploataciju na temelju globalnih razlika. Dok je prostor klijenata, izvora i zahtjeva geografski ograničen, izvor digitalne radne snage je globalan i neograničen. Digitalni radnici u prosjeku troše tjedno čak 18 sati tražeći posao na internetu, „klikajući“, ispunjavajući formulare, javljajući se i čitajući o poslovima. Radnici preko mrežnih stranica (crowd-workers) rade na nekoliko platformi istovremeno.
Radnicima diljem svijeta se nudi sve veći broj nesigurnih ugovora. Pritisak na spuštanje plaća javlja se svugdje. Robotizacija, umjetna inteligencija i digitalizacija utječu na sve nas. No izvještaji s terena upućuju da će radnici s „Globalnog Juga“ odnosno nerazvijenih zemalja, posebice Afrike biti najgore pogođeni zamjenom radnika strojem i informatičkog imperijalizma.
Ovakva budućnost rada već je nova realnost za mnoge radnike. Ona se ipak može razviti u mnogim smjerovima, negativnim i pozitivnim. Zato je UNI Global Union na godišnjem sastanku svojeg Izvršnog odbora od 15. do 17. studenoga kao osnovnu temu imao upravo razmatranje pitanja Novog svijeta rada.
Uz moderatora Nomiau Iqbal s BBC-a, petero vrhunskih stručnjaka izvijestilo je i raspravljalo o mnogim temama povezanim uz Digitalnu ekonomiju i Budući svijet rada.
Istraživači nisu svjesni da se igraju s vatrom
Dvije profesorice s područja Umjetne inteligencije (UI), Maja Pantic i Vanessa Evers govorile su o budućim pozitivnim doprinosima umjetne inteligencije na naša društva, ekonomije i tržišta rada.
Današnji roboti izvrsni su u izvršenju i ponavljanju istih zadanih radnji, no još su daleko od samostalnog snalaženja u vremenu i prostoru. Tako se konstruktori natječu u izradi robota koji mogu samostalno hodati i izvršiti pojedine radnje, a razina uspjeha trenutno je na razini jednogodišnjeg djeteta. No, napredak se ostvaruje. Robote se uči čitati ljudske emocije, pomoću markera na ljudskom licu i slično. Predviđa se da će roboti odnosno umjetna inteligencija uskoro moći na temelju ljudske mimike davati određene dijagnoze, pomagati u medicini, terapiji (na primjer autistične djece), komunikaciji i slično. Pomalo zastrašujuće je da su mnoga istraživanja u međusobnoj interakciji rađena između robota i djece, s obzirom na to da ih djeca očito bolje prihvaćaju.
Zanimljivo, obje izlagačice nisu podržale predviđanje Stephena Hawkinga da bi „razvoj potpune umjetne inteligencije u konačnici mogao značiti kraj ljudske vrste“. Štoviše, unatoč poslu koji obavljaju njihov pristup svim pitanjima koje razvoj umjetne inteligencije nosi je naivan, gotovo romantičan. Ne vide nikakve opasnosti u otvaranju Pandorine kutije umjetne inteligencije i uzdaju se da će sve mogućnosti biti korištene savjesno u dobrobit čovječanstva.
U svojem kasnijem radu Izvršni odbor UNI-ja je vodio raspravu o ovim pitanjima i složio se da se mora fokusirati na nužne etičke okvire umjetne inteligencije, masovnih podataka, privatnosti i pitanja kako će te nove tehnologije utjecati na radnike.
U pet godina 35% poslova i vještina se mijenja – svijet nije spreman
Nakon što je utvrđeno da je ono što mnogi smatraju znanstvenom fantastikom pred našim vratima, Saadia Zahidi je podijelila svoje istraživanje pri Svjetskom ekonomskom forumu. Govorila je o promjenama vještina gdje će se u samo pet godina čak 35% vještina promijeniti iz temelja. Također je prezentirala promjene zaposlenosti u kojima se vidi pogotovo oštar i velik rez u uredskim i administrativnim poslovima, koji su većinom tipično ženski.
Također poslovi proizvodnje, gradnje i rudarstva će se smanjiti dok će financijske operacije, menadžment i kompjuterski i matematički poslovi rasti. Zahidi je zaključila kako svijet nije pripremljen za ono što dolazi i spomenula da neke od najvećih kompanija svijeta priznaju kako se novoj stvarnosti nisu prilagodile ni u razmišljanju niti u strategijama.
Izvršni odbor UNI obraća pažnju na brze promjene u vještinama, radnim mjestima i poslovanju. Ovdje je presudno da svi radnici u svim oblicima zaposlenja imaju pristup razvoju svojih vještina. Ovo je iznimno važno kako bi se osigurao pravedan prijelaz u novu digitalnu ekonomiju gdje će svi radnici imati jednaku šansu prekvalifikaciji i prilagodbi.
Globalni digitalni sindikati i nova mjesta otpora
Profesor Mark Graham je pozvao na razvoj Pokreta za pravedan rad. Govorio je o pucanju nacionalnih granica s obzirom na to da nove ekonomije ne poznaju ograničenja. Naglasio je sve veći broj „nevidljivih radnika“.
Imajući u vidu globalne nejednakosti, budućnost rada mogla bi najjače pogoditi Globalni Jug. Naglasio je nužnost osnivanja globalnih digitalnih sindikata koji će okupljati radnike preko zanimanja i oblika rada. Nastavio je govoreći o digitalnim mjestima i mogućnostima otpora kao novim oblicima za iskazivanje nezadovoljstva i protesta.
UNI izvršni odbor je dobro prihvatio takve ideje i tražit će određivanje globalnih standarda dobrog korporativnog ponašanja u realnom, ali i u on-line svijetu te u svim razinama globalnih proizvodnih i opskrbnih lanaca. Naglašena je važnost sindikalnog inoviranja. Morat će se dijeliti iskustva. Dogovoreno je da će se utemeljiti grupa i mreža digitalnih eksperata iz podružnica. U ove procese posebno je važno pokušati uključiti i mlade, jer govorimo o njihovom budućem svijetu rada.
Buduća solidarnost
Pisac Guy Standing je strastveno definirao nužnost Budućnosti solidarnosti. Kako tvrdi, u svijetu u kojem raste nejednakost prihoda i bogatstva, pljačka zajedničkih bogatstava i običnih građana se rasplamsava, dok manipulativni kapitalizam eksploatatorima omogućuje da imaju sve više na teret ostalih. Rušenje radnih standarda, urušavanje obrazovnih sustava i rast nesigurnih oblika rada, zovu nova rješenja. Standing vjeruje da je univerzalan, individualan i bezuvjetan dohodak građana ostvariv put naprijed, koji će ojačati pregovaračku moć. On vjeruje i da će nesigurni oblici i niska razina prava ujediniti radnike u potrazi za novom snagom.
Izvršni odbor UNI je svjestan da strategije i rješenja moraju biti usmjereni na države i institucionalne promjene s jedne strane i kompanije, platforme i nove oblike poslovanja s druge strane, što je važno za jačanje pregovaračke snage i u budućem svijetu rada, te stoga UNI mora graditi svjetske odgovore cijele radničke klase, koje će globalne institucije morati uzeti u obzir.
Aktivnosti UNI-ja u 2017.
Nakon rasprava UNI izvršni odbor je definirao sljedeće strategije i akcije za 2017. godinu, a što je i uvod u centralnu temu Kongresa u Liverpoolu 2018:
1. Tražit će se utjecaj i mijenjati stavovi i mišljenja uz nastojanje da UNI bude glas radnika svijeta. Uz to će se i raditi na daljnjim istraživanjima i graditi argumente.
2. Inzistirat će se na etičkim raspravama o ulozi umjetne inteligencije, robotike, privatnosti podataka i nadzora radnika.
3. Širit će se globalni standardi dobrog korporativnog ponašanja posebice u globalnim proizvodnim i opskrbnim lancima i to uspostavom standarda, rangiranjem kompanija prema ostvarenom te razvojem prava radnika i pravednog rada.
4. Polagat će se temelji za globalne okvirne sporazume u on-line svijetu.
5. Imajući u vidu strelovit razvoj i potrebe vještina, inzistirat će se na modelima koji jamče prava na pristup edukaciji i treningu za sve radnike u svim oblicima rada.
6. Provest će se istraživanje o digitalizaciji u Africi i njezinim implikacijama na radnike kroz pojedine sektore UNI-ja.
7. Gradit će se mreža znanja digitalnih stručnjaka UNI-ja kako bi se prikupila dobra i loša iskustva i gradilo globalno znanje o ovim pitanjima.
8. Gradit će se suradnja s vanjskim stručnjacima iz međunarodnih institucija, kao i s istraživačima kako bi se optimiziralo znanje i načini postupanja.
9. Kombinirat će se, isticati i promovirati globalna iskustva, postignuća u organiziranju, strategije, politike na posebnoj web-stranici Budući svijet rada, kako bi se osvijestilo građane, radnike, sindikate, poslodavce, vladajuće strukture i dr.
Trebamo društvenu revoluciju, ili smo gotovi
Govorimo o 4. industrijskoj revoluciji, a u pogledu socijalnih i industrijskih odnosa još smo na temeljima 1. revolucije, u vremenima parnog stroja. Današnji kapitalizam je kao stari, istrošeni auto. Ustvari, stariji je od prvog ikad izrađenog auta. Problem sa svakim starim autom je što ga se ne može popraviti. Koliko god se trudili, i dalje ide loše i stalno se kvari. Nikada više on neće biti nov.
Mnoge stranke ljevice, pa i Međunarodna organizacija rada i mnogi globalni sindikati, ne mogu se istrgnuti iz starih okvira, nude stara rješenja. Svi i dalje krpaju taj stari auto. Shvatimo već jednom da ne možemo popraviti taj prastari sustav! Moramo odbaciti tu staru krntiju i početi raditi na novom modelu. Globalni sindikati, Međunarodna organizacija rada, političke stranke, znanstvenici, intelektualci, filozofi, svi zajedno trebaju raditi na izgradnji novog velikog autobusa u kojem će biti mjesta za sve radnike i građane. Treba stvoriti i ponuditi zajedničku novu viziju, smjer korjenitih i konkretnih promjena. Pritom se ne smije biti konzervativan.
Ne možemo odgovarati izazovima Četvrte industrijske revolucije na društvenim platformama Prve. Treba razmišljati globalno, otvoreno, ali i revolucionarno. Ne smije se samo pratiti ova 4. tehnološka revolucija. Uz nju trebamo provesti i društvenu revoluciju. Moramo tom društvenom revolucijom pravovremeno i preventivno odgovoriti na sve promjene koje okreću naš svijet naopačke. Inače smo gotovi, i to doslovce, gotovi!
