Kultura burnouta fenomen je koji je još u 2019. g. populariziran unutar poslovne kulture. Iako već dugo znamo koji su njegovi uzroci i učinci, čini se da se unutar poslovnog svijeta i dalje nije previše promijenilo kako bi se radnicima osiguralo zdravije radno okruženje. Jedna od stvari koja vodi prema burnoutu jest činjenica da vaš rad nije adekvatno valoriziran, a ovdje je u posljednje vrijeme sve glasnija tema i neplaćeni prekovremeni rad. Jeste li možda na početku pandemije pomislili da ćete se kroz rad od kuće konačno malo odmoriti? Vjerojatno ste se grdno prevarili.
Dva dodatna sata prekovremenog rada
Tendencija prekomjernog rada posljednjih se nekoliko desetljeća počela širiti iz bankarskog sektora i puštati svoje korijene uzduž raznolikog spektra profesija. U pandemiji se, koliko god to kontradiktorno nekome može zvučati, ovaj trend još više produbio. Nedavno istraživanje američkog APD centra za istraživanja pokazalo je da se neplaćeni prekovremeni rad tijekom pandemije povećao na prosječnih 9,2 sati tjedno, sa 7,3 na početku 2020. g. Ovo znači da velik broj radnika u prekovremenim satima odradi više nego jedan čitav radni dan, a vrlo velik dio tog rada prolazi nezapaženo od poslodavca zbog čega na kraju ostaje neplaćen. Štoviše, isto je istraživanje pokazalo da jedan od deset radnika ulaže više od 20 sati prekovremenog i neplaćenog posla tjedno. Onima koji rade od kuće prestalo je biti tako jednostavno otići kući nakon posla, i poslovne probleme ostaviti na poslu. Mnogi radnici su online 24 sata dnevno i ažurno odgovaraju na sve poruke i mailove kako bi dokazali poslodavcima da zaista rade iako ne mogu biti na radnom mjestu.
Plaće su se povećale za 12% više muškarcima nego ženama
Neki radnici su prisiljeni raditi više kako bi nadomjestili kolege koji su dobili ili dali otkaz. Na nekim je radnim mjestima pandemija uzrokovala povećanje posla, dok mnogi radnici jednostavno osjećaju pritisak od poslodavca koji više ne mogu nadzirati njihov rad iz ureda.
Pa ipak, nije sve tako crno. Za isto je istraživanje 68% radnika potvrdilo kako su u protekloj godini primili povećanje plaće ili određeni bonus. U sjevernoj Americi ovo se pokazalo točnim za 63% muškaraca i 51% žena, što opet pokazuje na određeni disparitet u valorizaciji rada s obzirom na spol. Otprilike 38% radnika je reklo kako je uštedjelo barem 5000 dolara radeći od kuće, iako je 65% njih potvrdilo da je potrošilo barem 500 dolara na uredske potrepštine.
