Umjetno inteligentni roboti su tek na početku svog razvijanja, no već ih krive za buduće uništavanje radnih mjesta, srednje klase pa čak i ljudske rase. Upravo je robotika bila jedna od glavnih tema na Svjetskom ekonomskom forumu (WEF), koji se održao u Davosu u Švicarskoj. Svijet je pun pametnih strojeva koji imaju kognitivne sposobnosti, mogu kreativno misliti i donositi moralne prosudbe. Ali roboti koji se mogu brinuti za bolesne, učiti djecu, čistiti kuću su budućnost koja je sve bliže. To je početak tzv. “četvrte industrijske revolucije”.
Neki sudionici godišnjeg susreta na Svjetskom ekonomskom forumu (WEF) smatraju da roboti dobivaju nepošteno lošu reputaciju. Tako je profesorica kompjuterske znanosti Manuela Veloso, iznijela sljedeće: “Voljela bih da postoje roboti koji su pametniji od mene i koji mi mogu reći kako da uložim svoj novac i da mogu donositi bolje odluke nego ja. Toliko je dobrih razloga za imati robota koji može donositi bolje odluke nego mi. Ako toliko plašimo našu djecu da će se oni vremenom početi bojati robota, to može kočiti napredak tehnologije. Ključ je u tome da se postave sigurnosne granice tako da roboti mogu raditi samo na korist ljudi. Jedna od ideja je da se robote programira da prestanu raditi kada pređu određenu granicu, i da se nakon toga traži pomoć ljudi.”
Nesigurnost i propast nekih radnih mjesta
Opasnost vreba kada roboti počnu preuzimati poslove za koje se oduvijek smatralo da pripadaju samo ljudima. Tako Središnja banka Engleske procjenjuje da će automatizacija i robotizacija u sljedećih 10 do 20 godina preuzeti više od 80 milijuna poslova u Americi i 15 milijuna poslova u Velikoj Britaniji, što je preko 50% radne snage u svakoj zemlji. Upravo je to problem na koji upozoravaju sindikati.
Philip Jennings, glavni tajnik UNI-ja, poručuje: “Ozbiljna pitanja će se postavljati kada u dogledno vrijeme vidimo kako roboti imaju iste kognitivne i kreativne sposobnosti i volju kao ljudi. Bit ćemo daleko iza granica koje će se moći tolerirati. To su nova razvijanja koja traže novu regulativu.”
Ljudi će se morati s vremenom prilagoditi robotima i svoje vještine usmjeravati zadacima na kojima nastavljaju imati prednost nad robotima. Zapravo smo već tako nešto i prošli, imajući na umu industrijsku revoluciju kada su mnogi fizički radnici bili prisiljeni potražiti sofisticiranija zanimanja. Gledano sektorski, najveći udarac može očekivati zdravstvo, energetski sektor i financije. No s druge strane, automatizacija će otvoriti radna mjesta u informacijsko-komunikacijskom sektoru, profesionalnim uslugama i medijima te industriji zabave. Dakle, ne trebamo se panično bojati robota, no moramo biti svjesni da će određene promjene nastati i pokušati im se što uspješnije prilagoditi.
Rat robota
U Davosu je otvorena i tema: “Što ako roboti zaratuju?” Razmišljanja idu u pravcu da je teoretski moguće stvoriti robote koji bi bili ubojiti. Bili bi opremljeni oružjem i senzorima koji su usmjereni na određene mete. Propisi ratovanja bi mogli ostati u sjeni brzorastuće tehnologije s ratnim aplikacijama. To nije prvi put da je taj problem iznesen u Švicarskoj. Postoji rastuća zabrinutost o odvajanju ljudi i robota dajući robotima mogućnost da odlučuju kada pucati. Pozivaju se vlasti da podvuku granicu iza koje ćemo postati “arhitekti razaranja, ili samo promatrači posljedica”.
