Dok je prije samo desetak godina bilo sasvim normalno da se o stresu govori samo par dana uoči povratka s godišnjeg odmora na posao, danas je radnik često u neprestanom stresu i dok provodi godišnji odmor. Budući da živimo po pravilu “napravi sve to sad i odmah”, pucamo po šavovima, ne stižemo napraviti sve u roku pa ispada da posao nosimo sa sobom i na godišnji odmor.
Doslovno s posla jurimo u automobil i krećemo na godišnji odmor, na brzinu spremivši stvari i milijun sitnica koje će nam trebati. Paradoks je da pod stresom “uskačemo” u godišnji odmor, a onda nam trebaju još barem dva tjedna da se oslobodimo stresa, da se priviknemo na mirniji ritam, na život bez sata, na kasnije buđenje, na opuštanje. I gle, mnogima je tada godišnji odmor – gotov! Ni približno ne odmorimo svoj organizam i um od napora koji su nas pritiskali cijelu godinu, a izmoreni se moramo vratiti na posao gdje čekaju novi radni izazovi. Nakon par godina kumuliranja tolikog stresa i umora, na sigurnom smo putu da obolimo. Ako imamo sreće pa imamo čak tri tjedna godišnjeg, tek ćemo trećeg tjedna “malo doći k sebi”, ali i opet je godišnji gotov.
Upitani što žele raditi na godišnjem odmoru, turisti se u 37 posto slučajeva žele relaksirati čitajući knjigu, jednostavno se odmarati / opustiti ili igrati neke igre. Ovo obično odmaranje je posebno istaknuto među Europljanima (58%), a naročito kod Nijemaca (69%). Suprotno, samo 10 posto Amerikanaca preferira “dolce far niente” (uživanje ne radeći ništa), daljih 25 posto žele posjetiti rodbinu i / ili prijatelje, uživati u sportovima (16%), ili zabavljati se po barovima, klubovima, u diskotekama (25%).
Tako je godišnji odmor nekad izgledao za većinu ljudi. Danas takav odmor koriste uglavnom tinejdžeri i studenti dok svi ostali zaposleni ili nezaposleni godišnji ili nemaju, ili on izgleda kao da na njega nisu niti otišli.
GODIŠNJI ODMOR VAŽAN JE KOLIKO I OSTATAK RADNE GODINE
Sva istraživanja i naravno liječnici, ukazuju na to koliko je pravilan odmor važan za obnavljanje tijela i stanica isto kao i kvalitetan san. Odmor je biološka potreba, reducira stres, poboljšava zdravlje i produljuje život. Na odmoru bi trebali povratiti izgubljenu energiju i vratiti se na posao svježi i puni elana za nove radne obaveze.
Cijelu godinu ste naporno radili i vaše tijelo i duh trebaju predah. A to znači potpuno se opustiti i priuštiti si malo zasluženog “ljenčarenja” – bez ikakvih obaveza i razmišljanja o njima. Koliko puta ste si tijekom godine rekli, nakon što ste po tko zna koji put ostali prekovremeno na poslu: ‘Jedva čekam godišnji odmor, neću mrdnuti malim prstom, samo ću se izležavati i ne raditi baš ništa.’ Ipak, većina godišnjih nije ni izbliza izgledala tako. Proveli smo vrijeme radeći, na mobitelima i laptopima, pod stresom jer smo razmišljali što nas sve čeka kad se vratimo a pojedini su se čak i bunili po noći, jer im je organizam „naštiman“ na buđenje za posao.
S jedne strane odlična stvar: napredak telekomunikacijske i informatičke industrije, jer nam je omogućio da poslove možemo obavljati ne samo iz ureda, s druge strane nam je donio to što je pogoršao kvalitetu života jer sada i s godišnjeg možemo pratiti i voditi posao. Sve više postajemo dostupni baš svima i vrlo je teško podvući crtu između prioriteta, hitnosti i obveza tako da umjesto da napunimo baterije, s godišnjeg se vraćamo umorniji i napetiji nego što smo otišli.
UMARA LI VAS GODIŠNJI ODMOR?
Shvaćate li težinu ovog paradoksa?
Zamislite koliko biste više vremena imali za sebe i svoju obitelj kada ne biste morali reagirati na sve nepotrebne pozive, poruke, ili čitati na desetke mailova, od kojih je većina nevažna i uopće ne zahtijeva hitan odgovor.
1.) POTREBNO JE STVORITI GRANICU IZMEĐU ONOGA ŠTO JE VAŽNO I ŠTO NIJE
Jedan od načina jest da napravite popis stvari koje ćete prestati raditi na godišnjem. Tako se unosi više reda, usredotočenosti i osjećaja slobode u svoj odmor. Kad se to stavi na papir, postajemo učinkovitiji i obaveze rješavamo na vrijeme, bez žurbe i stresa. Uvedemo vrijeme kad odgovaramo na mailove, propuštene pozive i zadatke koje trebamo samo napraviti i proslijediti suradnicima. Ostatak vremena, mobitele treba ugasiti odnosno stišati. Tako će se ipak zadržati osjećaj opuštenosti jer napokon, VI STE NA GODIŠNJEM ODMORU!
U početku će vjerojatno biti teško odbiti pozive i ne odgovarati na svaki mail. S vremenom će vam se to svidjeti jer daje osjećaj slobode i kontrole nad svojim vremenom.
Uostalom, nije li prepun sandučić najbolja isprika za to što ćete prvi dan na poslu provesti u nešto ležernijem i usporenijem tonu?
Bilo bi dobro i da si (u slučaju da ste jedan od onih koji ima zahtjevan posao) dnevno odvojite 2-3 sata za obavljanje tog posla. Ukoliko to rascjepkate na više puta u danu, činit će vam se da cijeli dan radite. A to pojačava stres i napetost.
Još bi bolje bilo da dogovorite sa svojim suradnicima da vas nazivaju u tom vremenu koje ste se odredili za odrađivanje posla koji vam je preostao. Tipa: do 1 popodne. Tako će i oni sami biti prisiljeni riješiti neke stvari pa vas neće zivkati za svaku glupost ili problem. Preostalo vrijeme cijenit ćete vi, a posebice vaša obitelj.
2.) PLAN OKO TOGA ŠTO ĆETE OD POSLA ODRADITI NA GODIŠNJEM
Nekima se godišnji odmor pretvori u noćnu moru. Da vam se to ne bi dogodilo, bilo bi dobro da unaprijed isplanirate koje ćete aktivnosti vezane uz posao odrađivati i na godišnjem, a koje mogu čekati. Da biste povećali vrijeme za odmor i obitelj morat ćete eliminirati zahtjeve, obveze, zadatke koje vam ne donose željene rezultate i samo povećavaju stres. Kako biste uspješno ostvarili svoje ciljeve i bili u mogućnosti provesti godišnji odmor kakav želite, morat ćete postati izvrsni u odbijanju svih stvari i ljudi koji vam odvraćaju pažnju i kradu dragocjeno vrijeme odmora. Kad se naučite to raditi, sami sebi ćete biti zahvalni.
3.) I USPJEŠNI LJUDI SE NA GODIŠNJEM ODMARAJU
Ako osjetite grižnju savjesti jer nešto niste obavili u zadanim rokovima, sjetite se da ljudi koji su na mnogo višim pozicijama, imaju više odgovornosti i veće plaće, također putuju na godišnji odmor. Nismo roboti i ne možemo nikome i u ničemu biti funkcionalni ako ne odmorimo mozak i tijelo.
Vrlo je važno naučiti se potpuno opustiti. Ako nismo opušteni, a ‘odmaramo se’, odnosno sjedimo pred tv-om ili u kafiću ili idemo spavati kad smo iznutra još napeti – nećemo se uspjeti odmoriti i revitalizirati. Ali ako to isto činimo potpuno opušteni iznutra, napunit ćemo se energijom i bolje osjećati. I ono što si očito u zadnjih 10ak godina trebamo sve češće govoriti: zaslužujemo taj odmor!
CRNE I REALNE STATISTIKE
Američki radnici imaju pravo na godišnji odmor, ali po anketama, prije dvije godine njih 57 posto nije ga iskoristilo. Gallupovo istraživanje je pokazalo da Amerikanci ne žele koristiti godišnji zbog straha od gubitka posla i zbog stresa koji bi im onda taj odmor donio. Ali čim se ekonomija oporavila i Amerikanci su krenuli na odmor, a bez obzira na to što nemaju svi pravo na plaćeni godišnji odmor tri četvrtine Amerikanaca je zadovoljno njegovim trajanjem. Ne sviđa im se jedino što se niti na odmoru ne mogu isključiti od posla jer puno vremena moraju provesti uz laptope i pametne telefone i rješavati probleme na poslu.
Iz istih recesijskih razloga godišnji odmor ne žele iskoristiti niti dio zaposlenih Talijana. Osim straha da zbog korištenja godišnjeg odmora ne izgube radno mjesto, premda imaju pravo na 20 dana plaćenog odmora i 11 plaćenih praznika, na odmor često ne odlaze. Talijane muči i strahovito visoka stopa nezaposlenih mladih ljudi, pa tako na odmor ne putuju niti mladi nezaposleni, niti njihovi roditelji koji ih uzdržavaju.
Rad na godišnjem nije najgora stvar koja se može dogoditi, ukoliko radimo s mjerom i znamo reći ne svim nepotrebnim i nebitnim stvarima koje mogu čekati i povratak s godišnjeg. Upravo zahvaljujući novim tehničkim mogućnostima danas možemo biti na godišnjem puno dulje nego što je to prije bilo moguće. Ali ako to ne znamo iskoristiti, višak dana nećemo ni osjetiti.
Problemi na godišnjem ne nastaju samo zbog rada na koji smo primorani, nego nedovoljne količine novca koji je na raspolaganju, transportne zavrzlame, svađa s obitelji, gužve, nedovoljno sna, vrućina, neugodna iznenađenja zbog smještaja, buke, neadekvatna ishrana, neodgodivi pozivi s posla, glava puna prenesenih poslova, redovi na autocestama i aerodromima, pogrešna očekivanja da odmor rješava probleme….
Umjesto odmora u kojemu uživamo prije, za vrijeme i nakon putovanja, često upadamo u zamku izgubljenih dana. Treba nam tri dana nestrpljivosti za opuštanje, tri dana opuštenosti i tri dana napetosti oko povratka, pa na kraju trebamo uzeti „odmor od odmora“. Stoga je nužno vratiti se osnovnom – odmoru od uobičajenog rada!
POVRATAK „U REALNOST“
Kad se vraćamo s godišnjeg odmora kući, većina nas govori: „vraćamo se u realnost“. Već to govori da mnoge stvari u današnjem sistemu ne funkcioniraju. Ona lijepa realnost=godišnji odmor, za većinu ljudi traje samo nekoliko tjedana u cijeloj godini, a ona druga realnost = posao, rutina i svakodnevnica traje većinu godine i života. A nama se većinu trajanja ne sviđa?!
Kad promislimo dublje, to je vrlo zabrinjavajuće. Ako gotovo cijelu godinu boravimo u neželjenoj realnosti, onda je zaista vrlo mala šansa da uživamo u životu.
Zašto toliko volimo godišnje odmore? Nije to toliko niti bijeg od rada, već prvenstveno sloboda izbora. Zato jer smo uglavnom slobodni spontano izabirati u trenutku. Radimo što želimo jer nemamo drugih obaveza, ne moramo stići negdje u određeno vrijeme ili nešto posebno napraviti u određenom roku, imamo vremena za odmor i regeneraciju…. i tako zaista možemo pratiti svoj unutarnji ritam. Možemo se lakše uskladiti sa sobom i raditi ono što nam istinski odgovara. I tada nam se, tih tjedan-dva-tri čini da dan traje dulje od 24 sata, primjećujemo sitnice kod naše obitelji koje ne primjećujemo tijekom godine jer ih ne stignemo vidjeti, bolje se hranimo, više spavamo.
Čarobnog recepta za uživanje u životu nema, jer ionako je sve u našoj glavi i slaganju prioriteta, ali zapravo se baš kao i na godišnjem svodi na dobar raspored. Dobar raspored života: okružiti se s ljudima koje voliš, posao na kojem ne ostaješ stalno prekovremeno, neki hobi koji vas veseli i naučiti tehnike opuštanja i uživanja u životu, bio to sport, joga, šetnje, glazba.
Kad ćete moći kvalitetno posložiti svoj radni dan, onda ćete moći posložiti i svoj godišnji na način da ipak 95 posto vremena provedete radeći ono što želite.Možda zvuči utopijski za radnog čovjeka koji prosječno na poslu provede između 8 i više sati, ali opet je stvar u glavi. Sami sebi dozvoljavamo da nas stvari ljute, žaloste, pogađaju, stresiraju. Sve ono što nije životna tragedija na koju ničime nismo mogli utjecati, može se rasporediti i učiniti lakšim.
Godišnji odmor mora se vratiti na ono kako je izgledao prije nego što nam je tehnologija došla i unaprijedila život. Treba ga mentalno produljiti ako već ne možemo fizički.
