Za transparentnost i otvorenost u pripremi, sadržajnu i nomotehničku kvalitetu, uključenost stručnih osoba, provedivost zakona i propisa, kao i pravnu sigurnost, osobito je važan proces donošenja propisa.
Zakon o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“ br. 25/13., 85/15. i 68/22., dalje u tekstu: Zakon), u članku 11. stavku 2. propisuje da savjetovanje s javnošću tijela državne uprave provode preko središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanja s javnošću, objavom nacrta propisa, općeg akta odnosno drugog dokumenta, s obrazloženjem razloga i ciljeva koji se žele postići donošenjem propisa, akta ili drugog dokumenta, sastavom radne skupine koja je izradila nacrt ako je odlukom čelnika tijela radna skupina osnovana te pozivom javnosti da dostavi svoje prijedloge i mišljenja.
Povjerenik za informiranje kao neovisno državno tijelo za zaštitu prava na pristup informacijama koje imenuje Hrvatski sabor, ukazuje da „radi osiguranja pune transparentnosti postupka izrade i donošenja zakona, drugih propisa i akata te jačanja povjerenja građana u institucije i kako bi javnost imala sve relevantne informacije u vezi s izradom određenog akta već na samom početku postupka savjetovanja, propisano je da se zajedno s objavom akta o kojem se provodi savjetovanje, javnost upozna i sa sastavom radne skupine koja je akt izradila“.
Povjerenik za informiranje kao tijelo nadležno za praćenje i nadziranje provedbe svih segmenata Zakona i njegovu punu primjenu, upućuje tijela javne vlasti koja donose akte i dokumente kojima utječu na interese korisnika, da s objavom akta o kojem provode savjetovanje, objave i sastav radne skupine koja je sudjelovala u njegovoj izradi.
U praksi još uvijek susrećemo izostanak navedenog postupanja, kao i izostanak uključivanja stručnih osoba u pripremi zakona i propisa. Konzultacije s predstavnicima socijalnih partnera su jedno nezaobilazno pitanje, ali isto tako ne može se zaobići struka u oblikovanju propisa, ukoliko je namjera ostvariti kvalitetnu normativnu regulativu. Pri tome stručne službe tijela državne uprave trebaju biti suradne i otvorene. Da se prihvatio takav pristup, sigurno bismo već imali tri važna pravilnika iz nadležnosti ministra zdravstva i rada, a koji nisu donijeti gotovo 8 godina!
Posljednji primjer koji govori o potrebi promjene načina pripreme propisa odnosi se na podzakonske propise iz područja zaštite na radu i zaštite zdravlja.
Na portalu e-Savjetovanje 27. travnja 2023. godine Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike pokrenulo je savjetovanje o tri pravilnika iz područja zaštite na radu: Pravilnika o zaštiti radnika od izloženosti vibracijama na radu, Pravilnika o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu i Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o zaštiti radnika od izloženosti opasnim kemikalijama na radu, graničnim vrijednostima izloženosti i biološkim graničnim vrijednostima.
Kako su objavili iz središnjice Nezavisnih hrvatskih sindikata, nakon što su „upozorili ministarstvo da se o tim pravilnicima nije razgovaralo s predstavnicima Sindikata, 28. travnja 2023. u 18.26 sati oni su uklonjeni s e- Savjetovanja, a pet minuta ranije još su bili na portalu“. U Sindikatu su zaključili da je razlog možda to što su pravilnici već imali urudžbeni broj te su očigledno trebali biti objavljeni u Narodnim novinama?!
Istovremeno u vezi ukazivanja na način pripreme zakonskih i podzakonskih propisa iz djelokruga zaštite na radu, kao i zaobilaženja propisane procedure izmjena i dopuna akata i obveze objave tih izmjena u službenom glasilu, ministar nadležan za rad, Marin Piletić, 18. svibnja 2023., dakle, nakon 20 dana od prethodno navedenog slučaja vezana za tri pravilnika, između ostalog pisano odgovara: “Podsjećamo na činjenicu da se svi propisi iz naše nadležnosti donose u suradnji sa socijalnim partnerima koji uvelike participiraju u kreiranju politike sigurnosti i zaštite zdravlja radnika na mjestima rada“.
Kurtoazna rečenica ministra „Prilikom donošenja sljedećih propisa imat ćemo u vidu vaše prijedloge“, ne isključuje postupanje sada, kao i odgovornost službenika za propuste koji su učinjeni sada.
Iz svega proizlazi da ministar nije informiran o načinu kako službe ministarstva (ne)rade poštujući vladavinu prava na normativnom području. I nije problem očito samo u nedovoljnoj suradnji sa socijalnim partnerima i konzultacijama, već mnogo šire, u nepoštivanju i neuključivanju struke.
Ključni čimbenici u oblikovanju politike, programa, propisa i unapređivanja sigurnosti na radu u Hrvatskoj, moraju biti stručnjaci iz prakse, iz tvrtki i ustanova, kao i najiskusniji stručnjaci s dugogodišnjim potvrđenim rezultatima na nacionalnoj razini. Njihova uključenost ne može se i ne smije zaobilaziti. Oni nisu opća javnost, već stručni partneri koji mogu pridonijeti poboljšanju kvalitete propisa i njihovoj provedivosti u praksi.
Osim toga, važno je istaknuti i obvezu objave sastava radnih skupina za pripremu propisa. Objava informacija o sastavima radnih skupina odmah na početku procesa provedbe savjetovanja s javnošću predstavlja novinu, propisanu izmjenama i dopunama Zakona iz 2022. godine. Do izmjene zakonske odredbe podaci o članovima radnih skupina objavljivali su se nakon provedbe savjetovanja tek u Izvješću o provedbi savjetovanja s javnošću (prema obrascu izvješća o provedbi savjetovanja).
Radi osiguranja pune transparentnosti postupka izrade i donošenja zakona, drugih propisa i akata te jačanja povjerenja građana u institucije i kako bi javnost imala sve relevantne informacije u vezi s izradom određenog akta već na samom početku postupka savjetovanja, propisano je da se zajedno s objavom akta o kojem se provodi savjetovanje, javnost upozna i sa sastavom radne skupine koja je akt izradila.
Navedeno službeno tumačenje obvezuje na postupanje i Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike da objavljuje sastave radnih skupina koje ministar imenuje za pripremu pojedinih propisa iz područja zaštite na radu.
