Kako da na poslu izbjegnete svađe s kolegama, klijentima, smirite se, savladate bijes i vratite samopouzdanje…
Na poslu se možete osjećati ljutito iz raznih razloga – i radnih i nepovezanih s poslom. Stoga je važno istražiti temeljne uzroke kako biste dugoročno upravljali svojim emocijama
Učinci ljutnje na radnom mjestu nisu ograničeni na nečiji profesionalni život. Ljutnja može povećati razinu stresa, kako mentalnog tako i fizičkog, te pridonijeti tjeskobi. Može uzrokovati fizičke zdravstvene probleme povećanjem otkucaja srca, povećanjem krvnog tlaka i utjecajem na imunološki i središnji živčani sustav.
Konstantno zadržavanje negativnih misli i emocija stvara obrasce automatskih misli koje mogu naštetiti samopoštovanju, samopouzdanju i još mnogo toga.
Evo nekoliko mogućih razloga zašto vas posao može ljutiti:
Visoka razina stresa: Stres vezan uz posao može se akumulirati tijekom vremena i dovesti do osjećaja ljutnje i frustracije. Pretjerano opterećenje poslom, kratki rokovi, sukobi s kolegama ili nedostatak ravnoteže između posla i privatnog života mogu pridonijeti povišenoj razini stresa, što povećava vjerojatnost pojave ljutnje.
Loša komunikacija: Neučinkovita komunikacija na radnom mjestu može uzrokovati nesporazume, sukobe i nedostatak jasnoće. Kada se komunikacija prekine, to može dovesti do frustracije i ljutnje zbog neusklađenih očekivanja, neriješenih briga ili osjećaja podcijenjenosti ili nečuvanja.
Nedostatak kontrole ili autonomije: Osjećaj da imate ograničenu kontrolu nad svojim radom, procesima donošenja odluka ili mikroupravljanjem može izazvati osjećaje ljutnje i ogorčenosti. Kada primijetite nedostatak autonomije ili ste stalno potkopani u svojoj ulozi, to može narušiti vaše zadovoljstvo poslom i izazvati ljutnju.
Nepravedno postupanje: Nepravedno postupanje, kao što je favoriziranje, diskriminacija ili nedostatak priznanja za vaš trud, može dovesti do ljutnje na poslu. Kada osjećate da se vaš rad ne cijeni ili da drugi imaju povlašten tretman, to može biti frustrirajuće i demoralizirajuće.
Neispunjena očekivanja: Ako vaš posao nije u skladu s vašim očekivanjima, ciljevima u karijeri ili osobnim vrijednostima, to može stvoriti nezadovoljstvo i potaknuti bijes. Bilo da se radi o nedostatku prilika za rast, neusklađenosti radnih obaveza ili osjećaju necijenjenosti, ovi čimbenici mogu pridonijeti ljutnji i osjećaju zaglavljenosti.
Organizacijska kultura: Otrovno radno okruženje koje karakterizira negativna interpersonalna dinamika, nedostatak podrške ili loše vodstvo može značajno utjecati na vaše emocionalno blagostanje. Stalna izloženost negativnosti, sukobima ili nedostatku povjerenja može dovesti do kronične ljutnje i negativnog pogleda na posao.
Osobni čimbenici: važno je uzeti u obzir osobne čimbenike koji mogu pridonijeti vašoj ljutnji na poslu. Vanjski stresori, neriješeni osobni problemi ili poteškoće u upravljanju emocijama mogu se preliti na radno mjesto, čineći vas osjetljivijim na okidače ljutnje.
Bitno je identificirati specifične čimbenike koji pridonose vašoj ljutnji na poslu.
Evo nekoliko učinkovitih načina za upravljanje ljutnjom na poslu, da se smirite i ne ulazite u nepotrebne konflikte:
- Duboko udahnite
Duboko disanje pokreće reakciju tijela na opuštanje aktiviranjem parasimpatičkog živčanog sustava. Usporava otkucaje srca, snižava krvni tlak i smanjuje napetost mišića, potičući osjećaj smirenosti i pomažući vam da povratite kontrolu nad svojim emocijama.
- Vježbajte svjesnost
Namjerno obratite pažnju na sadašnji trenutak bez prosuđivanja. Pomaže vam da postanete svjesni svoje ljutnje dok se javlja, promatrate svoje misli i emocije bez impulzivnog reagiranja i odaberete konstruktivniji odgovor umjesto da vas ponese ljutnja.
- Prepoznajte okidače
Kao što je ranije spomenuto, razumijevanje vaših okidača ljutnje omogućuje vam da predvidite i pripremite se za situacije koje bi mogle izazvati ljutnju. Prepoznavanjem obrazaca i uobičajenih okidača možete razviti strategije kao što su preoblikovanje perspektiva, postavljanje granica ili traženje podrške za upravljanje ili izbjegavanje situacija koje izazivaju.
- Koristite pozitivan samogovor
Pozitivan samogovor uključuje zamjenu negativnih i iracionalnih misli pozitivnim. Osporavanjem negativnih uvjerenja i preoblikovanjem svojih misli, možete promijeniti svoju perspektivu, smanjiti intenzitet ljutnje i pristupiti situacijama s uravnoteženijim načinom razmišljanja.
- Potražite podršku
Dijeljenje svojih osjećaja i briga s kolegom od povjerenja, nadređenim ili prijateljem može pružiti potvrdu, različite perspektive i emocionalnu podršku. Pomaže vam da steknete uvid u situaciju, istražite moguća rješenja i osjećate se manje izolirano u suočavanju sa svojom ljutnjom.
- Odmorite se
Udaljavanje od izvora ljutnje omogućuje vam da se odvojite, ohladite i vratite emocionalnu ravnotežu. Tjelesno kretanje, poput šetnje, povećava protok krvi i oslobađa endorfine, što može pomoći u ublažavanju stresa i ljutnje. Uzimanje stanke također pruža priliku da steknete perspektivu i pristupite situaciji s mirnijim načinom razmišljanja.
- Koristite humor (pažljivo)
Humor može ublažiti napete situacije i pomoći u promjeni vaše perspektive. Oslobađa endorfine, smanjuje stres i potiče pozitivnu atmosferu. Međutim, važno je koristiti se humorom taktično i osigurati da ne umanji ozbiljnost situacije ili ne uvrijedi druge.