Nedvojbeno je utvrđeno kako su ljudske aktivnosti zagrijale atmosferu, oceane i zemlju. Događaju se široko rasprostranjene i brze promjene u atmosferi, oceanu, kriosferi i biosferi. Svako od zadnja četiri desetljeća bilo je sukcesivno toplije od bilo kojeg prethodnog desetljeća sve od 1850. godine. Globalna temperatura tla u prva dva desetljeća 21. stoljeća (2001. – 2020.) je za 0,99 stupnja veća nego u razdoblju od 1850. do 1900. godine. Klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem već utječu na dosta vremenskih i klimatskih ekstrema u svakoj regiji diljem svijeta. Sve su jači dokazi promatranih promjena u ekstremima kao što su toplinski udari, teške oborine, suše i tropski cikloni, a posebno njihova povezanost s ljudskim djelovanjem predstavljenih u izvještaju Međunarodnog povjerenstva za klimatske promjene. Klima se mijenja, a klimatske promjene i vremenski ekstremi utjecat će na zdravlje ljudi općenito, ali isto tako i na zdravlje radnika.
Pojavljivat će se nove bolesti i zdravstveni rizici, kao što su povećanje temperature, zagađenje zraka, požari, UV zračenje, bolesti prenosive vektorima/zoonoze koje mogu rezultirati epidemijom. Ugroženi će biti kako radnici koji rade na otvorenom, tako i oni koji rade u zatvorenim prostorima.
Pojačani rizici
Visoke temperature utječu na zdravlje radnika tako da izazivaju iscrpljenost, umor, nesvjesticu, toplinski udar. Vrućina pogoršava stanje radnika s kroničnim bolestima pluća, srca, bubrega. Povećavaju rizik od umora, što može imati za posljedicu smanjenje budnosti, što opet može uzrokovati veću učestalost ozljeda na radu zbog, npr: opasnosti od spoticanja, udaranja i drugih oblika ometanja kretanja, pada s visine, mehaničkog rukovanja, opasnosti na cesti tijekom obavljanja zadataka, opasnosti povezanih s internim kretanjem vozila, rukovanja kemikalijama, rada s električnom strujom i sl. Ovi rizici se dodatno mogu povećati vanjskim čimbenicima ili onima vezanim za posao kao što su visoka vlažnost, slabo strujanje zraka, nošenje zaštitne odjeće koja onemogućuje isparavanje znoja i sl., neprikladna organizacija posla, kao što je zadržavanje istog broja sati rada tijekom najtoplijih sati u danu, neprikladni uvjeti korištenja stanke, rad na vrućim površinama i drugo.
Isto tako, javlja se opasnost od zagađenja zraka, povećanih koncentracija ozona i drugih čestica s dužim toplijim razdobljima koji mogu uzrokovati astmu i druge kronične bolesti pluća, kao i povećano UV zračenje koje utječe na oči i kožu.
Rad pri visokim temperaturama primarno utječe na radnike koji rade na otvorenom, međutim i radnici koji rade u zatvorenim prostorima mogu osjetiti negativne učinke visokih temperatura. Ovdje se osobito misli na radnike koji rade u vrućim prostorima u kojima nema klima uređaja, ali isto tako i na radnike koji rade u uredima, ako zgrada nije ispravno izolirana ili nema sustav za hlađenje/ventilaciju.
Klimatske promjene će svakako utjecati na svijet rada, uvjete rada te sigurnost i zdravlje radnika. Odgovor na promjene može uključivati prilagodbu standarda, razvoj aklimatizacijskih procedura, razvoj novih vodiča za opasnosti, razvoj sustava upozorenja i slično. Procjene rizika potrebno je redovito ažurirati i predviđati rizike povezane s klimatskim promjenama.
Svakako je poželjno baviti se ovim pitanjem na državnoj razini kako bi se predvidjele, prepoznale, ocijenile te kontrolirale opasnosti vezane uz klimatske promjene i zdravlje i sigurnost radnika, s posebnim naglaskom na ugrožene sektore i radnike.
