Sve veće vrućine uzrokovane klimatskim promjenama mogle bi dovesti do gubitka oko 80 milijuna radnih mjesta do 2030. g., a najteže bi mogle biti pogođene siromašne zemlje, upozorili su iz Međunarodne organizacije rada. Porast temperature za 1,5 Celzijevih stupnjeva do kraja stoljeća mogao bi dovesti do smanjenja broja radnih sati za 2,2 posto, što odgovara brojci od 80 milijuna izgubljenih radnih mjesta s punim radnim vremenom.
Najviše pogođeni radnici u poljoprivredi
Trošak za globalno gospodarstvo iznosio bi 2.400 milijardi dolara, dodaju iz MOR-a. Pojašnjavaju pritom da ljudi neće moći raditi zbog zdravstvenih rizika koje izazivaju visoke temperature.
Toplinski stres nastaje kada tijelo apsorbira više topline nego što može podnijeti. Ekstremna vrućina može prouzročiti bolesti poput toplotnog udara i iscrpljenosti te povećati smrtnost i pogoršati postojeće zdravstvene probleme. Najviše će biti pogođeni poljoprivredni radnici, osobito žene, koje čine većinu od ukupno zaposlenih 940 milijuna radnika u tom sektoru. Prema njihovim će procjenama na radnike u poljoprivredi otpadati oko 60 posto svih radnih sati koji će do 2030. g. biti izgubljeni zbog toplinskog stresa. U građevinskom sektoru izgubljena će biti otprilike petina radnih sati, a najviše će biti pogođene najsiromašnije zemlje jugoistočne Azije i zapadne Afrike. Sve veće vrućine značajno će pogoditi i prometni, turistički i sportski sektor te industriju. Uz velike ekonomske troškove zbog toplinskog stresa, možemo očekivati i sve dublji jaz između zemalja s niskim i onih s visokim dohotkom, pogoršanje uvjeta rada za najugroženije te raseljavanje ljudi.
Iz Svjetske meteorološke organizacije upozorili su da bi ova godina mogla biti rekordna u visini temperatura, a time i razdoblje od 2015. do 2019. najtoplije petogodišnje razdoblje u povijesti.
