Kolektivni ugovori

Kolektivni ugovori

Kolektivni ugovor jedan je od izvora radnoga prava, kojim se u pravilu prava iz radnog odnosa uređuju na većoj razini od minimuma koji je uređen ZOR-om ili posebnim propisom.

Kolektivnim ugovorom uređuju se prava i obveze stranaka koje su sklopile taj ugovor, a može sadržavati i pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnih odnosa, pitanja socijalnog osiguranja te druga pitanja iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom. Kolektivnim ugovorom se ne mogu uređivati pitanja radničkog vijeća.

Pravna pravila sadržana u kolektivnom ugovoru primjenjuju se neposredno i obvezno na sve osobe na koje se, u skladu s odredbama Zakona, primjenjuje kolektivni ugovor. Kolektivni ugovor može sadržavati i pravila o sastavu i načinu postupanja tijela ovlaštenih za mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova.

Stupanje na snagu Zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje („Narodne novine“, broj 82/12. i 88/12.) otvorilo je niz dvojbi oko primjene pojedinih instituta s područja kolektivnih radnih odnosa, osobito pitanje stranaka kolektivnog ugovora i prava na štrajk. Naime, ako pregovore o sklapanju kolektivnog ugovora mogu voditi samo reprezentativni sindikati, tada se nameće i zaključak da stranke tog kolektivnog ugovora mogu biti samo dio ili svi reprezentativni sindikati. U tom smislu se nametnuo kao dvojben i institut pristupanja kolektivnom ugovoru jer mu mogu pristupiti samo sindikati koji mogu biti stranka, a ako nereprezentativni sindikati ne mogu biti strankom, tada ne mogu ni pristupiti sklopljenom kolektivnom ugovoru. Stoga je institut pristupanja kolektivom ugovoru brisan novim ZOR-om.

S obzirom na to da je pitanje stranaka kolektivnog ugovora uređeno Zakonom o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata, u cilju normativnog rasterećenja ZOR-a, pitanje stranaka kolektivnog ugovora više se ne uređuje ZOR-om. Tko može biti stranka kolektivnog ugovora vezano je uz ispunjavanje uvjeta za stjecanje statusa reprezentativnog sindikata, a ne više uz spremnost i sposobnost udruge da sredstvima pritiska štiti i promiče interese svojih članova prilikom sklapanja kolektivnog ugovora.

Kolektivni ugovor obvezuje sve osobe koje su ga sklopile te sve osobe koje su u vrijeme sklapanja kolektivnog ugovora bile ili su naknadno postale članovi udruge koja je sklopila kolektivni ugovor. S obzirom na to da je novim ZOR-om brisan institut pristupanja kolektivnom ugovoru, u krug osoba koje obvezuje kolektivni ugovor više nisu uključene osobe koje su pristupile kolektivnom ugovoru te osobe koje su naknadno postale članovi udruge koja je pristupila kolektivnom ugovoru. Kolektivni ugovor koji je na snazi nakon stupanja na snagu novoga ZOR-a i dalje će obvezivati sve one osobe koje su pristupile kolektivnom ugovoru na temelju ranije važećeg ZOR-a, sve dok kolektivni ugovor kojem su pristupile ne prestane važiti.

Također je važno naglasiti da se u kolektivnom ugovoru više ne mora naznačivati područje njegove primjene, već razina primjene kolektivnog ugovora, zbog činjenice da se iz novog Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata jasno može zaključiti terminološko razlikovanje područja od razine primjene kolektivnog ugovora. Naime, reprezentativnost sindikata za kolektivne pregovore određuje se na razini poslodavca ili udruge poslodavaca, dok se područje kolektivnog ugovora veže za sklapanje kolektivnog ugovora u javnim službama i državnoj službi, tj. uz Nacionalnu klasifikaciju djelatnosti.

Člankom 199. ZOR-a propisuje se primjena pravnih pravila u slučaju isteka kolektivnog ugovora sklopljenog na određeno vrijeme, i to u razdoblju od tri mjeseca od isteka roka na koji je bio sklopljen kolektivni ugovor, odnosno tri mjeseca od isteka otkaznog roka u slučaju da je kolektivni ugovor sklopljen na određeno vrijeme otkazan. Međutim, ZOR ostavlja mogućnost da se kolektivnim ugovorom ugovori i duže razdoblje produžene primjene pravnih pravila sadržanih u kolektivnom ugovoru.

ZOR-om se i nadalje predviđa mogućnost otkaza kolektivnog ugovora te je propisano da kolektivni ugovor sklopljen na neodređeno vrijeme i kolektivni ugovor sklopljen na određeno vrijeme u kojem je predviđena mogućnost otkazivanja, moraju sadržavati uglavke o otkaznim razlozima i rokovima, a ako se kolektivni ugovor može otkazati, a ne sadrži uglavak o otkaznom razlogu, na otkazni razlog se na odgovarajući način primjenjuju odredbe obveznog prava o izmjeni ili raskidu ugovora zbog promijenjenih okolnosti. Time se omogućilo otkazivanje kolektivnih ugovora koji nisu sadržavali otkazne razloge, a mogli su se otkazati, ako su ispunjeni uvjeti za izmjenu ili raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti.

Da bi se pojedini kolektivni ugovor mogao proširiti na poslodavca koji nije član udruge poslodavca ili udruge poslodavca više razine koja je potpisnica toga kolektivnog ugovora, moraju biti ispunjeni određeni uvjeti, odnosno:

  • proširenje kolektivnog ugovora moraju predložiti sve stranke kolektivnog ugovora te više nije dovoljno da proširenje kolektivnog ugovora predloži samo jedna od stranaka kolektivnog ugovora
  • kolektivni ugovor mora biti sklopljen između udruge poslodavaca ili udruge poslodavaca više razine koja ima najveći broj radnika, na razini za koju se proširuje, i sindikata koji imaju najveći broj članova
  • ako postoji javni interes za proširenje kolektivnog ugovora, koji će utvrditi ministar na temelju podataka o broju i strukturi poslodavaca na koje će se proširiti kolektivni ugovor, na temelju podataka o broju kod njih zaposlenih radnika i razine materijalnih prava radnika te nakon savjetovanja s predstavnicima poslodavaca na koje će se proširiti kolektivni ugovor.

U odluci o proširenju kolektivnog ugovora ministar je dužan naznačiti područje primjene kolektivnog ugovora čija se primjena proširuje.

Proširena primjena kolektivnog ugovora će prestati nakon isteka otkaznog roka kolektivnog ugovora koji je otkazan, odnosno isteka roka na koji je kolektivni ugovor bio sklopljen, u kojem slučaju se pravna pravila toga kolektivnog ugovora neće primjenjivati. ZOR propisuje pravo ministra da opozove odluku o proširenju kolektivnog ugovora, a ako je primjena kolektivnog ugovora proširena, a nakon proširenja je došlo do njegove izmjene, dopune ili obnove, a za koju nije podnesen prijedlog za proširenje u roku od trideset dana od dana dostave izmjene, dopune ili obnove nadležnom tijelu, ministar će donijeti odluku o opozivu odluke o proširenju kolektivnog ugovora koji je izmijenjen, dopunjen ili obnovljen. Upravo zbog činjenice da su postojali slučajevi da je ministar donio odluku o proširenju kolektivnog ugovora koji su naknadno bili mijenjani ili dopunjavani, a za koje stranke nisu podnijele prijedlog za proširenjem, ZOR-om je jasno propisano da će se u takvom slučaju opozvati odluka o proširenju kolektivnog ugovora koji je izmijenjen, dopunjen ili obnovljen.

Odluka o proširenju primjene kolektivnog ugovora i kolektivni ugovor koji se proširuje, odnosno odluka o opozivu proširene primjene kolektivnog ugovora, moraju se objaviti u „Narodnim novinama“.

S obzirom na brojne nedoumice u slučaju da poslodavca obvezuje dva ili više proširenih kolektivnih ugovora, ZOR propisuje koji će kolektivni ugovor poslodavac primjenjivati u tom slučaju. Naime, u slučaju kada je poslodavac obvezan primjenjivati dva ili više proširenih kolektivnih ugovora, u slučaju spora o primjeni kolektivnog ugovora primijenit će se onaj kolektivni ugovor koji se primjenjuje u djelatnosti u koju je, prema službenoj statističkoj klasifikaciji, razvrstan poslodavac.

Sudska zaštita prava iz kolektivnog ugovora, osobito sudska zaštita u sporu zbog otkaza kolektivnog ugovora u praksi je vrlo često dovodila do prebacivanja sudske nadležnosti s nižih na više ili specijalizirane trgovačke sudove, a sam je postupak do pravomoćne presude vrlo dugotrajan. Stoga je spor zbog otkaza kolektivnog ugovora i brze i učinkovite zaštite kolektivnih prava radnika bilo potrebno prepustiti županijskim sudovima, odnosno Vrhovnom sudu Hrvatske po istom postupku i u istim rokovima kao i u sporu o sudskoj zabrani štrajka. U cilju ubrzanja sudskih postupaka u slučaju spora zbog otkaza kolektivnog ugovora, propisano je da će se takvi sporovi rješavati primjenom odredbi ZOR-a kojima se uređuje sudska nadležnost za zabranu štrajka i isključenja s rada te rokovi za donošenje odluke suda.