Koliko se troši na zaštitu zdravlja radnika na radu?

Koliko se troši na zaštitu zdravlja radnika na radu?

Institut za javne financije nedavno je objavio studiju u kojoj je analizirao sustav doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti te kako Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) troši prikupljena sredstva od doprinosa za zaštitu zdravlja na radu. Riječ je o doprinosu koji se obračunava po stopi 0,5% na mjesečnu osnovicu, a o raspoređivanju tako prikupljenih prihoda odlučuje HZZO, koji ujedno osigurava plaćanje zdravstvenih usluga u cijelosti za cjelokupno liječenje koje je posljedica priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti.

Prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja uređena su Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju te uključuju i prava za ozljede na radu i profesionalne bolesti, koja obuhvaćaju: pravo na zdravstvenu zaštitu i pravo na novčane naknade. Kod ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, HZZO osigurava plaćanje zdravstvenih usluga u cijelosti za cjelokupno liječenje koje je posljedica priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti.

Pored prava na zdravstvenu zaštitu, u slučaju ozljede na radu i oboljenja od profesionalne bolesti radnik ima pravo i na novčane naknade za priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti, koje obuhvaćaju: naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad (bolovanja); naknadu za troškove prijevoza u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite; naknadu za troškove pogreba u slučaju smrti osigurane osobe, ako je smrt neposredna posljedica priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti. Kod priznate ozljede na radu ili profesionalne bolesti, naknadu plaće od prvoga dana privremene nesposobnosti obračunava i isplaćuje poslodavac, a HZZO je obvezan vratiti isplaćenu naknadu plaće poslodavcu u roku od 45 dana od dana primitka zahtjeva za povrat (čl. 41.). Kod privremene nesposobnosti zbog priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti, naknada plaće iznosi 100% osnovice za naknadu plaće i nije ograničen najviši iznos. Također, u okolnostima ozljede na radu ili profesionalne bolesti, za naknadu plaće ne mora biti zadovoljen uvjet minimalnog radnog staža propisanog čl. 56. HZZO-a.

Premalo se ulaže u zaštitu zdravlja

Činjenica je da se mjesečno po toj osnovi u HZZO slijevaju značajna financijska sredstva, ali zaključak je studije da u odnosu na sredstva koja su namijenjena za tu svrhu postoji diskrepancija u odnosu na prihod i rashod tih sredstava, tj. da su rashodi vrlo mali te da postoji višak (neutrošenih) sredstava.

Prema navodima studije u 2015. prihodi od doprinosa za zaštitu zdravlja na radu iznosili su oko 579,6 mil. kn i najviši su u razdoblju 2011.-2015. U 2015. godini izdaci HZZO-a za zdravstvenu zaštitu za ozljede na radu i profesionalne bolesti su iznosili oko 78,6 mil. kn (planirano je bilo 105,5 mil. kn), a godinu dana ranije oko 74,8 mil. kn. Od 2011. do 2014. izdaci su padali, a zatim porasli. Prema podacima dobivenim od HZZO-a, od nastanka ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti do trenutka priznavanja prava na osnovi prijavljene ozljede na radu i profesionalne bolesti, u vrijeme kada su troškovi uslijed ozljede na radu i profesionalne bolesti najviši, oni se ne evidentiraju kao troškovi zaštite zdravlja na radu, već ostaju integrirani u sveukupnim troškovima zdravstvene zaštite osnovnog zdravstvenog osiguranja. Iz toga razloga postoji problem cjelovitog praćenja trošenja tih sredstava, pa samim time i ulaganja u zaštitu zdravlja na radu.

Tako je u 2015. na zdravstvenu zaštitu za ozljede na radu i profesionalne bolesti potrošeno oko 14% prikupljenih doprinosa (78,6 mil. kn), na naknade plaće zbog privremene nesposobnosti za rad/bolovanja oko 29% (168,4 mil. kn), a preostalih 57% (332,6 mil. kn) prikupljenih prihoda nije potrošeno za svrhu koja im je namijenjena. Razlika prihoda i rashoda s godinama se povećava: od 2011. do 2015. prihodi su porasli za 3%, a rashodi pali za 29%.

Zbog navedenih razloga u studiji se između niza mjera ujedno predlaže da se u HZZO-u hitno ustroji zaseban poslovni fond za zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti, u cilju kvalitetnijeg praćenja korištenja sredstava namijenjenih toj svrsi, a sve u cilju unapređenja zaštite zdravlja radnika na radu.