Europska konfederacija sindikata (ETUC) će uskoro, u ranu jesen, od 29. rujna do 2. listopada 2015. godine u središnjem dijelu Pariza (izložbena dvorana Maison de la Mutualite) u Francuskoj održati 13. kongres. Domaćin Kongresa je Konfederacija sindikata Francuske.
Sudjelovanje na 13. kongresu Europske konfederacije sindikata (ETUC) već je najavilo 600 nacionalnih sindikalnih delegata uključujući i predsjednike nekih od 90 nacionalnih sindikalnih organizacija iz 39 europskih zemalja, 10 europskih sektorskih sindikalnih središnjica i posebni gosti iz Europe. Glavni slogan pod kojim se održava Kongres proteže se na crveno obojenom plakatu, ispisan bijelim slovima: „A FAIR SOCIETY (Pravedno društvo) – 13TH CONGRES PARIS“, a glavna tema o kojoj će se raspravljati na Kongresu otisnuta je vrlo kratko, ali i svim radnicima i sindikalnim članovima vrlo razumljivo: „QUALITY JOBS & WORKERS RIGHTS“ (Kvalitetni poslovi i radnička prava).
To je ujedno i najava sindikalne borbe za zapošljavanje, ali na novootvorena kvalitetna radna mjesta. To je ujedno i doprinos raspravama na Europskoj komisiji o strategiji budućeg zapošljavanja, ali i odgovor na najavu rasprave o potrebi smanjenja radničkih prava na području EU, koju je zatražila Velika Britanija. Iz objavljenog dnevnog reda Kongresa može se vidjeti da će na njemu imati riječ predsjednik Francuske, zatim Jean Claude Juncker, predsjednik Europske komisije, Martin Schulz, predsjednik Europskog parlamenta, Bernardette Segol, glavna tajnica ETUC-a, Guy Ryder, glavni ravnatelj Međunarodne organizacije rada te svi važni europski stručnjaci za zapošljavanje i drugim područjima na području EU. Na Kongresu će aktivno sudjelovati i Thomas Picketty, koji će otvoriti temu društvene nejednakosti danas, u vezi sa razvojem socijalno pravednog i fer društva.
Zapošljavanje mladih i otvaranje radnih mjesta
Iako će se kroz predviđene interaktivne sjednice i panele raspravljati o mnogim, vrlo interesantnim temama za europske sindikate i radnike (o kolektivnom pregovaranju, o jačanju sindikata, o borbi protiv socijalnog odbacivanja, o klimatskim promjenama), osnovna tema Kongresa kojoj će se posvetiti najviše vremena je zapošljavanje mladih i jamstvo za mlade u budućnosti, ne samo kroz posao, nego kroz otvaranje kvalitetnih radnih mjesta.
Sadržaj za raspravu o kvaliteti radnih mjesta na Kongresu usvojio je Izvršni odbor ETUC-a na sjednici održanoj 10. i 11. travnja 2015. g. prema europskoj strategiji za kvalitetno zapošljavanje. Otvaranje novih, kvalitetnih radnih mjesta trebao bi biti prioritet broj jedan. Dvadeset i četiri milijuna muškaraca i žena, a pet milijuna mladih, do 25 godina starosti trenutno su nezaposleni na području Europske unije. Istovremeno, od početka krize, 2008. godine, recesija je uništila oko 10 milijuna radnih mjesta. Iako je razina nezaposlenosti prestala rasti i počela se smanjivati, još uvijek je nezaposlenost u Europi najveći problem. Zbog toga, na području Europe, u nekim njezinim članicama, smatra se, da je imati bilo kakav posao jedini prioritet. Međutim, „novi smjerovi“ u takvom zapošljavanju pokazuju da „vratiti posao u Europu“ nije jedini i najvažniji izazov. Jednako kao posao, važno je osigurati da nova radna mjesta budu kvalitetna, odnosno, da radnicima koji na njima obavljaju posao osiguraju pristojan životni standard i pridonesu njihovoj dobrobiti, a ne samo korist posrnuloj ekonomiji.
Globalizacija, tehnološke inovacije i promjene, demografski trendovi, prijelaz na zelenu ekonomiju i sve češće migracije imaju veliki utjecaj na tržište rada Europske unije.
Osim što sve navedene okolnosti predstavljaju velike izazove za otvaranje radnih mjesta u budućnosti, još uvijek nema nikakvih garancija da će to biti kvalitetna radna mjesta. Unatoč hitnoj i neodgodivoj potrebi za stvaranje novih radnih mjesta, to bi trebalo raditi u kontekstu dugoročne vizije i osiguranja njihove kvalitete. Naime, danas je vidljivo da Europska strategija zapošljavanja nije uspjela stvoriti kvalitetna radna mjesta. Unatoč postupnom padu nezaposlenosti, kvaliteta i dugoročna održivost novootvorenih radnih mjesta ostavlja niz razloga za zabrinutost.
Važna je kvaliteta, a ne samo količina novih radnih mjesta
Rad na mnogim novootvorenim radnim mjestima koja su otvorena u posljednje vrijeme obavlja se kao privremeni, kao rad sa skraćenim radnim vremenom, na određeno vrijeme i rad sa zahtjevima ispod kvalifikacije koju radnici imaju. Radno vrijeme se prisilno skraćuje, mnogo radnika zapošljava se na nepuno radno vrijeme, a ostaju raditi duže i dr. Istovremeno, nezaposlenost ne pada, a u porastu je kod žena i mladih. Oni koji su zaposleni suočeni su s velikom neizvjesnošću, radna su mjesta postala nesigurna, niske plaće i isključenja iz osnovne socijalne zaštite su česta pojava. Nesigurni ugovori (sa 0 sati rada, lažno samozapošljavanje, volontiranje, odnosno, neplaćeno stažiranje i neprijavljivanje radnika), sve su prisutnija obilježja tržišta rada. Osim toga, tržište rada EU sve je više polarizirano. Dok obrazovani i visokokvalificirani radnici dobivaju u pravilu kvalitetne poslove, nekvalificirana radna snaga obavlja poslove vrlo loše kvalitete s lošim radnim uvjetima i vrlo niskim plaćama koje ne mogu zadovoljiti njihove osnovne životne potrebe. Polarizacija tržišta rada stvara novu, neobrazovanu, siromašnu klasu koja u potrazi za egzistencijom sve više migrira zajedno s obiteljima. To u dobroj mjeri narušava i načelo socijalne pravde u EU.
Analize pokazuju da u zapošljavanju ne sudjeluju dovoljno žene, mladi, ali i stariji radnici, migranti i nisko kvalificirana radna snaga te da se oni uglavnom zapošljavaju na nekvalitetna radna mjesta. Potaknuti ovim analizama, u ETUC-u su zauzeli stav da je za budućnost Europe važna kvaliteta radnih mjesta, a ne samo njihova količina. Nova Europska komisija javno izražava stajalište kako ima ambicije poboljšati socijalnu pravdu u EU, a za ETUC je kvaliteta radnih mjesta ključno mjerilo za ocjenjivanje u području zapošljavanja. ETUC nadalje naglašava da se kvalitetna radna mjesta ne mogu otvarati bez promjene ekonomske politike. Naime, politika ulaganja okrenuta je investitorima, a ulaganja u kvalitetna radna mjesta su gotovo zanemariva. Područje na kojemu se najviše štedi od početka recesije je tržište rada, naročito kvalitetnih radnih mjesta. Daje se naglasak na „stvaranje milijuna radnih mjesta“, a uopće se ne govori o njihovoj kvaliteti. Prema stavovima ETUC-a, Srednjoročni pregled Strategije Europa 2020 i neposredna revizija Smjernica za zapošljavanje predstavljaju priliku za kreiranje takve strategije koja će stvoriti kvalitetna i održiva radna mjesta za europske radnike. Kvaliteta radnih mjesta treba postati dio alata za „pametan, održiv i uključiv rast“ na području EU.
Loša kvaliteta posla = loša kvaliteta života
Nedostatak kvalitetnih radnih mjesta postupno dovodi do erozije Europski socijalni model. U novije vrijeme nije rijedak slučaj da predstavnici poslodavaca promoviraju poruku da je „bilo koji posao bolji nego biti bez posla“. Ovakav pristup nadalje znači da je poštena plaća za pošten rad, zaštita zaposlenja i sigurna i zdrava okolina na radnom mjestu zapravo prepreka stvaranju novih radnih mjesta. Nasuprot tome, dokazano je da kvaliteta radnog života osobe predstavlja ključni aspekt njezine kvalitete života. Većina ljudi radeći potroši značajan, a u posljednje vrijeme i pretežiti dio svojega života i rad im pomaže da ispune svoje društveno-ekonomske potrebe i težnje. Osim što je sredstvo zarađivanja za život, rad ima i značajan utjecaj na dobrobit radnika. Loša kvaliteta radnih mjesta može dovesti do socijalne isključenosti, nesigurnosti plaće, siromaštva u starosti, do lošeg tjelesnog i duševnog zdravlja. U novije vrijeme imati posao nije sigurnost protiv siromaštva kao ni najbolji način za socijalnu uključenost. Istraživanja su dokazala da je najveći porast siromaštva upravo među radno sposobnim stanovništvom, uključujući i radnike koji imaju posao. Porast siromaštva radnika proizlazi iz rastuće nejednakosti prihoda među radnicima zbog nekvalitetnih radnih mjesta, kao i u općoj populaciji, što je u direktnoj suprotnosti s ciljem EUROPA 2020 za smanjenje siromaštva.
Kvalitetni poslovi, međutim, nisu važni samo za radnike. Oni su bitna značajka za dobro funkcioniranje gospodarstva. ETUC stalno naglašava potrebu da se treba usredotočiti na kvalitetu radnih mjesta kao ključan aspekt za održivi rast i konkurentnost. Bolja kvaliteta posla također je povezana s boljim sudjelovanjem na tržištu rada. Kvalitetni poslovi radnicima pružaju više zadovoljstva poslom, poboljšavaju njihove sposobnosti i motivaciju za rad, što opet dovodi do veće produktivnosti i inovativnosti u poduzećima. Loša kvaliteta radnih mjesta uz istovremeno neprijavljivanje rada, loše utječe na poreze i druge proračunske prihode, što ima za posljedicu niske mirovine i socijalne naknade, te lošiju zdravstvenu zaštitu i siromaštvo.
Definirati kvalitetno radno mjesto
Najnovija istraživanja dokazuju da otvaranje kvalitetnih radnih mjesta ne utječe na smanjenje broja novootvorenih radnih mjesta. Govoreći o kvaliteti radnih mjesta obično se improvizira, ovisno o tome kakvo je o tome političko stajalište. Neke politike zastupaju masovnost u otvaranju radnih mjesta za pojedine kategorije (npr. mlade koji odrađuju staž), ne dovodeći u vezu kvalitetu radnih mjesta s kvantitetom. Njima je važan „broj“ zaposlenih, a ne njihova socijalna sigurnost i dobrobit. Drugi otvaraju kvalitetna radna mjesta u pojedinim, za njih važnim poslovima i na njima zapošljavaju stručne i obrazovane radnike, dok za nekvalificiranu radnu snagu otvaraju tzv. atipična radna mjesta, prekomjerno nesigurna i fleksibilna za radnike. Na području EU još uvijek ne postoji definicija kvalitetnog radnog mjesta koju bi svi prihvatili. Stoga je ETUC kod definiranja kvalitetnog radnog mjesta uzeo u obzir definiciju „dostojanstvenog rada“ MOR-a. Međunarodna organizacija rada je definirala pojam „dostojanstvenog rada“ kao „rad koji je produktivan i donosi poštene prihode, sigurnost na radnom mjestu i socijalnu zaštitu obitelji, te bolje izglede za osobni razvoj radnika i socijalnu integraciju, slobodu da radnici mogu izraziti svoju zabrinutost, te sudjelovanje radnika u odlukama koje utječu na njihov život i jednake mogućnosti.“ Vezano uz definiciju „dostojanstvenog rada“, Europska strategija zapošljavanja ima sveobuhvatan cilj „promicanja kvalitete radnih mjesta“.
Sigurnost radnika na poslu i primjerena (dobra) plaća su većinom glavni kriteriji kod procjene kvalitete radnog mjesta. Međutim, sa sindikalnog gledišta to nije dovoljno. Da bi radno mjesto bilo kvalitetno, trebalo bi ispuniti sljedeće kriterije: pravedne plaće koje omogućuju pristojan život i standard, zahtjeve za određene vještine i kompetencije, odgovarajuće uvjeti rada, uključujući odgovarajuće radno vrijeme i sposobnost da radno vrijeme ne šteti privatnom životu radnika, zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, pristup obrazovanju, razvoj radnikovih vještina i mogućnost za cjeloživotno učenje, sigurnost zaposlenja, kolektivno zastupanje kroz sindikate i kolektivno pregovaranje, nediskriminaciju u bilo kojoj osnovi i osiguran pristup socijalnoj sigurnosti.
Uzimajući u obzir kriterije za kvalitetna radna mjesta koje zastupa ETUC, a istovremeno i nedovoljna postignuća koja su do sada na tom području ostvarena, ovo je središnja tema 13. kongresa Europske konfederacije sindikata. Bitno je, u europskom kontekstu, poboljšati povezanost gospodarske i socijalne politike kako bi se one razvijale uravnoteženo i ravnopravno i tako pridonijele daljnjem razvoju Europskog socijalnog modela.
Naše tržište rada orijentirano samo na kvantitetu
Gledajući europsku politiku i politiku ETUC-a u kontekstu gospodarske realnosti u Republici Hrvatskoj, čini se da je hrvatsko tržište rada orijentirano isključivo na kvantitetu radnih mjesta, a da se o njihovoj kvaliteti gotovo i ne govori. Dapače, oni koji glasno misle i štite radničko dostojanstvo nerijetko se proglašavaju nerealnim, a ponekad i štetnim za razvoj tržišta rada. Realnost je previše fleksibilno i nekvalitetno tržište rada koje nije ni u kakvoj korelaciji s brojem novootvorenih radnih mjesta. Neravnoteža rada i kapitala ponižava radnike i vrijeđa njihovo dostojanstvo. Zahtjevi krupnog kapitala gotovo uvijek idu za tim da se i dalje režu prava radnika. Do kada će biti tako?
Nije li i Hrvatska članica Europske unije? Političari i krupni kapitalisti to zaboravljaju kada su u pitanju interesi radnika i sindikata?
