Predstavnici radnika upozoravali su da pojedini poduzetnici, primjerice, mole poslovne partnere da odgode naplatu svojih faktura kako bi imali pad prihoda dovoljan za primitak državne potpore, ali i da neki poduzetnici osnivaju nove tvrtke koje će preuzeti prihode kako bi dosadašnja tvrtka mogla primiti državnu potporu, te da radnicima isplaćuju niže plaće pa i traže da im dio isplaćenih sredstava vrate.
Lov u mutnom
Da su sindikati bili u pravu tvrdeći da pojedini poduzetnici „love u mutnom“, potvrdio je i sam ministar financija, Zdravko Marić.
On je istaknuo da su već sada, usporedbom određenih podataka iz evidencija o isplaćenim potporama od HZZ-a i podataka kojima raspolaže Porezna uprava uočene neke nelogičnosti koje ukazuju i na moguće nepravilnosti i zloporabe. Najavio je kako će se sve to temeljito analizirati te poduzeti odgovarajuće zakonom predviđene mjere sankcioniranja. Zasad ti prvi podaci pokazuju da je oko 25 posto onih koji su već analizirani isplatilo manje plaće i uz državnu potporu. Također je upozorio da ako je netko s ciljem dobivanja potpore prikazao lažne podatke, to je u Kaznenom zakonu kvalificirano kao kazneno djelo subvencijske prijevare.
Osnivanje novih društava
Dakle, iz riječi ministra financija jasno je da ima pokušaja iskorištavanja potpora za gospodarstvo i zadržavanje radnih mjesta. Jesu li među tim pokušajima i prebacivanja poslovanja na nova poduzeća, nije jasno.
Prema podacima Ministarstva pravosuđa, dio poduzeća koja su osnovana u ožujku ove godine, osnovale su osobe koje su aktivne u nekom drugom poslovnom subjektu. To može biti pokazatelj da poduzetnici šire poslovanje, ali s druge strane može ukazivati i na pokušaje izbjegavanja obaveza ili prebacivanja poslovanja na novi poslovni subjekt. Vrijedi to za normalne gospodarske okolnosti i krizne situacije, a država je ta koja bi trebala utvrditi je li otvaranje novog poduzeća možda pokušaj izbjegavanja obaveza ili pokušaj da se na drugu firmu ostvare potpore.
