Izvješće MOR-a o svjetskim trendovima zapošljavanja i socijalnim izgledima za 2022.
Međunarodna organizacija rada (ILO) je u svom izvješću Perspektiva za zapošljavanje i socijalno stanje – Trendovi za 2022. godinu, objavljenom polovicom siječnja ove godine snizila svoju prognozu oporavka tržišta rada u 2022. godini, projicirajući manjak u satima rada na globalnoj razini ekvivalentan 52 milijuna radnih mjesta s punim radnim vremenom, u odnosu na četvrto tromjesečje 2019. godine. U svojoj prethodnoj cjelogodišnjoj procjeni iz svibnja 2021. ILO je predvidio manjak od 26 milijuna radnih mjesta s punim radnim vremenom.
Iako je ova najnovija projekcija poboljšanje situacije u odnosu na 2021., projekcija ostaje gotovo dva posto ispod broja radnih sati u svijetu prije pandemije.
Očekuje se da će globalna nezaposlenost ostati iznad razina prije covida-19 barem do 2023. Razina nezaposlenosti u 2022. se procjenjuje na 207 milijuna, u usporedbi sa 186 milijuna u 2019. Izvješće ILO-a također upozorava da je ukupni utjecaj na zapošljavanje znatno veći od predstavljenog u ovim brojkama jer je mnogo ljudi napustilo radnu snagu. U 2022. predviđa se da će globalna stopa sudjelovanja radne snage ostati 1,2 postotna boda ispod one iz 2019.
Na smanjenje ocjene u prognozi za 2022. utječu, u određenoj mjeri, utjecaj nedavnih varijanti covida-19 , kao što su Delta i Omicron, u svijetu rada, kao i značajna neizvjesnost u pogledu budućeg tijeka pandemije.
Šteta će se popravljati godinama
Izvješće ILO-a također upozorava na velike razlike u utjecaju krize na pojedine skupine radnika i zemalja. Te razlike produbljuju nejednakosti unutar i među zemljama te slabe ekonomsko, financijsko i društveno tkivo gotovo svake nacije, bez obzira na razvojni status. Ova šteta će se vjerojatno popravljati godinama, s potencijalnim dugoročnim posljedicama za sudjelovanje u radnoj snazi, prihode kućanstava te socijalnu i – moguće – političku koheziju.
Učinci se osjećaju na tržištima rada u svim regijama svijeta, iako se može uočiti velika razlika u obrascima oporavka. Europska i sjevernoamerička regija pokazuju ohrabrujuće znakove oporavka, dok jugoistočna Azija te Latinska Amerika i Karibi imaju najnegativnije izglede. Na nacionalnoj razini oporavak tržišta rada najjači je u zemljama s visokim dohotkom, dok najgore prolaze gospodarstva s nižim srednjim dohotkom.
Očekuje se da će nerazmjeran utjecaj krize na zapošljavanje žena potrajati u narednim godinama, kaže se u Izvješću. Dok će zatvaranje ustanova za obrazovanje i osposobljavanje “imati kaskadne dugoročne implikacije” za mlade ljude, posebice one koji nemaju pristup internetu.
“Dvije godine nakon ove krize, izgledi su i dalje krhki, a put oporavka spor i neizvjestan”, rekao je glavni ravnatelj ILO-a Guy Ryder. Ujedno je istaknuo da se već vidi potencijalno trajna šteta na tržištima rada, uz zabrinutost povećanja siromaštva i nejednakosti. Mnogi radnici moraju prijeći na nove vrste posla – na primjer kao odgovor na dugotrajni pad međunarodnih putovanja i turizma.
“Ne može biti pravog oporavka od ove pandemije bez opsežnog oporavka tržišta rada. A da bi bio održiv, ovaj oporavak mora se temeljiti na načelima pristojnog rada – uključujući zdravlje i sigurnost, jednakost, socijalnu zaštitu i socijalni dijalog”, naglasio je Ryder.
Izvješće ILO-a pokazuje da je, kao i u prethodnim krizama, privremeno zapošljavanje za neke radnike umanjilo šok od pandemije. Dok su mnogi privremeni poslovi ukinuti ili nisu obnovljeni, stvoreni su alternativni, uključujući radnike koji su izgubili stalni posao. U prosjeku se učestalost privremenog rada nije promijenila.
U Izvješću se također nudi sažetak ključnih preporuka za politike usmjerenih na stvaranje potpuno uključivog oporavka od krize usredotočenog na čovjeka na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Oni se temelje na Globalnom pozivu na akciju za oporavak od krize covid-19 koji je uključiv, održiv i otporan, koji je usvojilo 187 država članica MOR-a u lipnju 2021.
