Vlada je na sjednici održanoj krajem listopada donijela Uredbu kojom je sukladno Zakonu o minimalnoj plaći utvrdila visinu minimalne plaće za 2020. godinu. Minimalna plaća u 2020. godini iznosit će 4.062,51 kuna bruto, što je uvećanje iznosa minimalne plaće za 2020. godinu od 312,51 kuna, odnosno za 8,33% čime će udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći isplaćenoj u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj od siječnja do srpnja 2019. godine iznositi 46,49%.
U 2019. godini minimalna plaća je iznosila u bruto iznosu 3.750,00 kuna, čime je udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći isplaćenoj u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj od siječnja do srpnja 2018. godine iznosio 44,4%. Treba naglasiti da udio bruto minimalne plaće tijekom 2019. godine ima tendenciju pada te udio u prosječnoj bruto plaći za prvih sedam mjeseci 2019. godine iznosi 42,9%, zato što je prosječna bruto plaća porasla, a bruto minimalna plaća ostala ista.
Ministar odredio povjerenstvo!?
Povjerenstvo za praćenje i analizu minimalne plaće, koje je odlukom od 29. ožujka 2019. osnovao ministar rada i mirovinskoga sustava, a u kojem su zastupljeni i predstavnici sindikata i poslodavaca predložilo je da se iznos minimalne bruto plaće za 2020. godinu utvrdi u iznosu koji se nalazi u rasponu od 3.900,00 do 4.400,00 kuna. Iako je zadaća Povjerenstva predložiti jedinstveni iznos minimalne plaće, koji će biti zasnovan na uvažavanju interesa i radnika i poslodavca, to se nije dogodilo, pa sindikati i poslodavci niti ove godine nisu postigli konsenzus oko iznosa za 2020. godinu.
Nema dogovora s poslodavcima
Raspoloživi podaci o kretanju plaća za prvih sedam mjeseci 2019. godine ukazuju na rast bruto i neto plaća. Kada se uspoređuju prosječne bruto plaće u odnosu na isto razdoblje 2018. godine, vidljiv je rast od 3,55%. Dodatno, prosječna medijalna plaća za srpanj 2019. godine veća je za 3,9% u odnosu na medijalnu plaću za srpanj 2018. godine.
Radnici su i dalje zakinuti!
Iako je minimalna plaća porasla, ipak treba imati na umu činjenicu da se nije mijenjao Zakon o minimalnoj plaći kojim bi se izmijenila definicija minimalne plaće tako da svi dodaci na plaću koje radnik ostvaruje prema mnogim osnovama na temelju kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu, ne ulaze u definiciju minimalne plaće, odnosno da se obračunavaju povrh osnovnog iznosa minimalne plaće. Prema važećem Zakonu o minimalnoj plaći, u minimalnu plaću se ne ubrajaju povećanja plaće s osnove prekovremenog rada, noćnog rada i rada nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi. Upravo zbog navedenoga razloga, radnici nisu u jednakom položaju ovisno o tome ostvaruju li ili ne pravo na povećanje plaće jer u konačnici dobivaju jednaki iznos.
Ujedno treba voditi računa da će povećanjem minimalne plaće, automatizmom porasti plaća i onim radnicima kojima je u kolektivnom ugovoru ugovorena osnovica za izračun plaće u iznosu minimalne plaće.
