Mirenje u rješavanju radnih sporova iz područja zaštite na radu

Molimo uzmite u obzir da je ovaj tekst starijeg datuma, te da nije u potpunosti ažuran odnosno da su u međuvremenu moguće nastupile određene izmjene u propisima.

Mirenje u rješavanju radnih sporova iz područja zaštite na radu

U sklopu VI. međunarodnog stručno-znanstvenog skupa “Zaštita na radu i zaštita zdravlja”, Zavod za unapređivanje zaštite na radu 23. rujna ove godine organizirao je u Zadru okrugli stol na temu “Mirenje kao učinkovit model rješavanja radnih sporova iz područja zaštite na radu”. U radu su kao uvodničari i panelisti sudjelovali predstavnici Zavoda za unapređivanje zaštite na radu, udruge poslodavaca i sindikata, Ministarstva pravosuđa, Općinskog suda u Zadru te Hrvatske udruge za mirenje.

Cilj okruglog stola bio je ukazati na stanje i probleme u području individualnih radnih sporova, a u okviru njih posebno na one iz područja zaštite na radu, zatim predložiti moguća rješenja putem afirmacije mirenja pri sudovima kao i izvan sudova te istaknuti prednosti mirenja za poslodavce i radnike, ali i društvo u cjelini.

Osposobljena 242 miritelja

Rasterećenje sudova te brže i jeftinije rješavanje sporova je općedruštveni interes, uvodno je naglasio Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu. Uz to, prilika je i potreba ukazati na nužnost preventivnog i učinkovitog upravljanja konfliktima u radnim sredinama te na dužnost i odgovornost provođenja propisanih mjera zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika, kako bi isključili nastanak ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, na temelju kojih često i nastaju radni sporovi u odnosima radnika i poslodavaca, te drugih tijela. Podsjetio je nazočne da je Ured Vlade za socijalno partnerstvo 2005. godine pokrenuo, a zatim i realizirao u četiri faze međunarodni projekt uspostave i razvoja mirenja u rješavanju individualnih radnih i drugih vrsta sporova te je do početka 2010. godine osposobljeno osam trenera, 242 miritelja, izrađen je i ogledni primjerak odgovarajućeg akta; Pravilnika, osnovani su posebni Uredi za mirenje ili zajednički centri za mirenje u 11 županija i u Gradu Zagrebu, pilot-projekt je uspješno testiran u nekoliko većih tvrtki te su održane brojne promotivne radionice.

Zadaća je svih nadležnih i zainteresiranih čimbenika promovirati mirenje i zalagati se da se ono implementira u praksi kao prihvatljiv način rješavanja sukoba i sporova, i kao sastavni dio društvene odgovornosti u poslovanju.

Važno je organizirati ovakve skupove te radionice za predstavnike poslodavaca i sindikata kako bi se razvile i unaprijedile vještine komuniciranja, upravljanja konfliktom, pregovaranja i pružanja potpore u rješavanju životnih i poslovnih problema, zaključio je Begović.

Mirenje samo u 41 sporu!?

Dalibor Ružić, voditelj Odjela za opće propise građanskog parničnog i izvanparničnog procesnog prava, ovršnog prava i alternativne načine rješavanja sporova Ministarstva pravosuđa, govorio je o mirenju kao alternativi sudskom postupku s posebnim osvrtom na mirenje u radnim sporovima. Poseban naglasak stavio je na nezadovoljavajuće pokazatelje o broju sporova riješenih mirenjem u odnosu na vrstu spora, odnosno u posljednje četiri godine mirenje je provedeno u samo 41 sporu, te je naglasio potrebu zakonskih izmjena odredbi o mirenju. Tomislav Šimić, sudac Općinskog suda u Zadru, nazočnima je predstavio konkretne slučajeve i probleme s kojima se suci susreću tijekom sudskih parnica.

Predsjednik Hrvatske udruge za mirenje, dr. sc. Srđan Šimac u izlaganju se osvrnuo na probleme i dosadašnja iskustva te je istaknuo prednosti mirenja u radnim sporovima za radnike i poslodavce. Ova nacionalna udruga poduzima različite aktivnosti kojima se osiguravaju uvjeti za cjeloživotno učenje i usavršavanje izmiritelja te stvara ozračje za uspostavu i razvoj suradnje te zajedničko djelovanje pojedinaca i organizacija na područjima od zajedničkog interesa. Udruga je otvorena za suradnju i podršku svim zainteresiranim dionicima, naglasio je Šimac.

Nedovoljna senzibilizacija za mirenje

O temi “Mirenje u području zaštite na radu – pogled i iskustva poslodavca”, govorila je Admira Ribičić, pravna savjetnica Hrvatske udruge poslodavaca. Poseban naglasak je stavila na činjenicu da unatoč sve većem broju individualnih radnih sporova u RH, ni privatni, niti javni sektor nisu dovoljno senzibilizirani za mirenje. Istaknula je opredjeljenje Hrvatske udruge poslodavaca za širu implementaciju mirenja u rješavanju radnih sporova.

Pravni povjerenik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske za područje Zadarske i Šibensko-kninske županije Vedran Uranija, govorio je o prisutnoj praksi u radnim sporovima i načinu rješavanja tih sporova u zemljama EU. Založio se za ponovno osnivanje Ureda Vlade za socijalno partnerstvo kako bi se unaprijedio socijalni dijalog, ali i nastavile započete aktivnosti na ovom području, a sudsko rješavanje radnih sporova postalo alternativa mirenju.

Izvršni direktor u Zavodu za istraživanje i razvoj sigurnosti d.o.o. (ZIRS), mr. sig. Zlatko Videc, prisutnima je prezentirao sudsku praksu vještaka u sporovima iz područja zaštite na radu. U izlaganju je ukazao na konkretne slučajeve u kojima je kao ovlašteni sudski vještak vještačio predmete iz područja zaštite na radu.

Nakon uvodnih izlaganja i rasprave sudionici okruglog stola na temu “Mirenje kao učinkovit model rješavanja sporova iz područja zaštite na radu”, usvojili su sljedeće zaključke:

1. Budući da su život, zdravlje i očuvanje radne sposobnosti radnika vrednote od posebnog društvenog interesa u Republici Hrvatskoj, a zaštita na radu kao organizirano djelovanje od javnog interesa, zadaća je svih odgovornih čimbenika djelovati preventivno u organizaciji i provedbi mjera i aktivnosti kojima je cilj osiguranje odgovarajućih sigurnih i zdravih uvjeta rada, kako bi se smanjili i isključili štetni događaji, kao što su: nezgode, ozljede na radu i profesionalne bolesti, a time i otklonili mogući radni sporovi u području zaštite na radu.

Nacionalna i europska kampanja usmjerena na zaštitu na radu i zaštitu zdravlja u radnoj i životnoj sredini, kao i niz drugih aktivnosti mogu pridonijeti razvoju kulture zaštite na radu kao sastavnog dijela svake radne aktivnosti.

2. Organizacijska kultura i vrijednosti, jasni ciljevi, međuljudski odnosi, primjereni uvjeti rada, ravnoteža poslovnog i osobnog života i drugi čimbenici u radnoj sredini mogu pridonijeti unapređenju odnosa, isključivanju ili produktivnom rješavanju sukoba te ozračju sigurnosti, suradnje, zajedničkog skladnog djelovanja i promociji društvene odgovornosti u poslovanju.

3. Podaci o kretanju broja individualnih radnih sporova, uključivo i sporova iz područja zaštite na radu pri hrvatskim sudovima, pokazatelj su da i u tom području postoji potreba za primjenom modela mirnog rješavanja sporova, kako bi se smanjio broj radnih sporova na sudovima i pokušalo ih se riješiti sporazumno. Zato je nužno potaknuti primjenu mirenja kao prvi i nezaobilazan korak prije, odnosno tijekom sudskog postupka u predmetima pri sudovima, kao i izvan sudova.

4. Jedna od značajnih aktivnosti je i promocija mirenja kao civiliziranog, dobrovoljnog, jeftinog, brzog i učinkovitog načina rješavanja sporova, a isto je moguće učiniti organizirajući radionice, okrugle stolove i edukacije u pojedinim radnim sredinama, kao i u okviru redovitih aktivnosti udruga poslodavaca i sindikata, posebno u području reguliranja radnih odnosa kolektivnim i individualnim ugovorima.

5. U svakoj radnoj sredini potrebno je izraditi evidenciju sporova i potaknuti postupak mirnog rješavanja određenih predmeta koristeći pri tome profesionalnu pomoć i usluge Hrvatske udruge za mirenje i miritelja koji su educirani na području Republike Hrvatske.

6. Pozitivnim pristupom u prevenciji i rješavanju radnih sporova u području zaštite na radu moguće je pružiti i konkretan doprinos ostvarivanju općih ciljeva u području pravosuđa, kao što su: povećanje svijesti javnosti o mirenju, smanjivanje priljeva novih predmeta na sudove, smanjivanje zaostataka na sudovima, skraćivanje trajanja sudskih postupaka, smanjivanje troškova stranaka i sudova te uspostava kulture rješavanja sukoba i sporova izvan redovnih sudova.

7. Predlaže se razmotriti odgovarajući zakonodavni model reguliranja mirenja koji će stranke konkretnije upućivati na primjenu tog oblika rješavanja sporova.