Ubrzavanje izjednačavanja dobi za odlazak u starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene i muškarce te potom i pomicanje dobne granice za umirovljenje, veće kažnjavanje prijevremenog umirovljenja, ali i moguće ukidanje bonusa za duži ostanak u svijetu rada, samo su neke od promjena u mirovinskom sustavu koje građani mogu očekivati ove godine.
U mirovinu sa 67 godina
Osim što bi se za sve građane dobna granica za odlazak u mirovinu trebala podignuti najvjerojatnije na 67 godina života, sa sadašnjih 65, razmišlja se i o podizanju dobne granice za odlazak u mirovinu dugogodišnjeg osiguranika, a riječ je o radniku koji u punu starosnu mirovinu može s navršenih 60 godina života i najmanje 41 godinom mirovinskog staža.
Na dnevni red bi trebala doći i reforma beneficiranog radnog staža. Jedno od obećanja Vlade je i uvođenje nacionalne mirovine za sve one koji mirovinu nisu zaradili, a što se planira ostvariti pred kraj mandata.
Destimulacija prijevremene starosne mirovine
Resorni ministar je ustvrdio kako tek 19 posto od ukupnog broja umirovljenika ima puni radni staž iza sebe te da su preporuke Europske komisije da se oštrije kažnjava odlazak u prijevremenu mirovinu. Najavio je i potrebu većeg izdvajanja za drugi mirovinski stup kapitalizirane štednje, no za sada nije jasno bi li to išlo na uštrb prvog stupa ili bi se stopa doprinosa za mirovinsko osiguranje povećala.
Maksimalno umanjenje mirovine za prijevremeno umirovljenje trenutačno je 20,4 posto. U 11 mjeseci prošle godine u mirovinu je otišlo 44.282 osoba, a od tog broja u klasičnu starosnu mirovinu otišlo je 17.799 osoba, 4.844 osobe su bile dugogodišnji osiguranici, dok je prijevremeno umirovljeno 8.757 osoba.
