Već šesti mjesec zaredom Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje bilježi kontinuirani porast broja osiguranika, kojih je prema prvim podacima na dan 31. srpnja 2021. bilo 1,606.533. Riječ je o povećanju broja osiguranika za 3,36 posto, odnosno za 52.203 u odnosu na 31. srpnja 2020. Ako se broj osiguranika usporedi s istim razdobljem 2019. godine, odnosno godinom prije pandemije, tada je zabilježeno 1,600.405 osiguranika – što je 6.128 osiguranika manje nego danas.
Najveći broj osiguranika prema djelatnostima na kraju srpnja 2021. evidentiran je u prerađivačkoj industriji (246.149) i trgovini na veliko i na malo (244.888). U odnosu na stanje u lipnju 2021., najveći porast (8.177) bilježi se u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, najveći porast broja osiguranika vidljiv je u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (8.968), građevinarstvu (6.776) te u prerađivačkoj industriji (4.985). Ako se brojke usporede s onima prije dvije godine (srpanj 2019.), sada je 11.763 više osiguranika u građevinarstvu te se pozitivan rast bilježi u djelatnosti informacija i komunikacija, 5.798 više nego 2019. i 3.734 više nego u 2020.
Upravo su navedeni podaci ključan razlog zbog kojeg je Vlada u Nacionalnom programu oporavka i otpornosti predvidjela kao jednu od reformskih mjera unapređenje mirovinskog sustava kroz povećanje adekvatnosti mirovina, uz naglasak na redefiniranju modela obiteljske mirovine, povećanju najniže i mirovine iz II. stupa te produljenju radnog vijeka. No, u analizi “Mirovinski sustav u Nacionalnom programu oporavka i otpornosti” Institut za javne financije smatra da je Vlada veću pozornost trebala posvetiti mjerama kojima bi se povećala motiviranost i mogućnost starijih radnika da dulje ostanu na tržištu rada.
Stopa rizika od siromaštva starijih osoba veća u RH od prosjeka EU
U Planu oporavka spomenuto da je hrvatski mirovinski sustav dugoročno financijski održiv – njegov udio u BDP-u past će s 10,2 posto u 2019. na 9,5 posto u 2070. – ali je u istom razdoblju stopa rizika od siromaštva starijih osoba u Hrvatskoj znatno viša od prosjeka EU (30,1 posto naspram 16,5 posto u 2019.). K tome još treba dodati kako je stopa bruto zamjene (udio bruto mirovine u bruto plaći pri umirovljenju) u Hrvatskoj 2019. bila 32,5 posto, dok je prosjek EU bio 46,2 posto, a do 2070. će, prema projekcijama Europske komisije, pasti na 22,8 posto u Hrvatskoj i 37,5 posto na razini EU.
U spomenutoj analizi Instituta za javne financije ujedno se podsjeća da izmjenama radnog zakonodavstva o prestanku radnog odnosa zbog navršene životne dobi (65 godina života i 15 godina radnog staža, ako se radnik i poslodavac ne dogovore drugačije), Vlada planira poticati dulji ostanak u svijetu rada i samim time povećati mirovine. Istovremeno će se mijenjati, primjerice, Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju kojim se poslodavcu u cijelosti nameće pokrivanje troškova bolovanja za radnika koji je već ispunio uvjete za starosnu mirovinu. U dogovoru sa socijalnim partnerima predlaže se i izmjena instituta otpremnine na koju radnik ima pravo u slučaju otkaza ugovora o radu od strane poslodavca.
Moguć dulji ostanak u svijetu rada?
U analizi se ujedno podsjeća i na podatak iz Izvješća o starenju stanovništva, prema kojemu je prosječna efektivna dob izlaska s tržišta rada u Hrvatskoj 2019. iznosila 62 godine, a u EU 63,8. Samo je u Estoniji, Italiji i Švedskoj dob izlaska bila iznad 65 godina, u Sloveniji je bila jednaka kao u Hrvatskoj, a niža je bila jedino u Luksemburgu i Slovačkoj. Istraživanje za Hrvatsku pokazalo je kako su ranijem umirovljenju skloniji zaposlenici koji su slabije obrazovani, lošijeg zdravlja, imaju nisku kvalitetu života ili rade u privatnom sektoru, što vjerojatno odražava radne uvjete. Ni u jednom od tih područja Hrvatska ne stoji dobro te je zbog toga potreban cjelovit pristup s mnogo mjera koje bi starije radnike potaknule da ostanu na tržištu rada te, također, povećale želju poslodavaca da ih zadrže, navodi Institut za javne financije.
Veće obiteljske mirovine?
Kada je riječ o obiteljskim mirovinama, Planom oporavka je predviđeno i povećanje iznosa mirovina za korisnike najnižih mirovina u skladu s gospodarskim mogućnostima. Od 1. siječnja 2023. trebale bi porasti za 1,5 posto te još 1,5 posto od 1. siječnja 2025. U lipnju 2021. bilo je 270.359 korisnika najniže mirovine koja je prosječno iznosila 1.738 kuna, a to je bilo za 619 kuna više od prosječne mirovine određene na temelju mirovinskog staža i ostvarenih plaća tih korisnika, navodi se u osvrtu, uz napomenu kako bi zakonske izmjene kojima će se povećati najniža i obiteljska mirovina trebale stupiti na snagu do kraja prvog tromjesečja 2023.
U kontekstu Plana oporavka i otpornosti, Institut za javne financije smatra kako bi veći naglasak trebao biti na starijim osobama i tržištu rada, zdravlju zaposlenih, kontinuiranom stručnom usavršavanju, uvjetima rada i razlikama u očekivanom trajanju života među radnicima. Osim toga, ozbiljno bi trebalo pristupiti pitanjima transparentnosti i pravednosti mirovinskog sustava.
