Krajem lipnja Vlada RH je usvojila Plan implementacije Garancije za mlade za razdoblje od 2017. do 2018. kojim su utvrđene mjere za rješavanje problema s kojima se na tržištu rada susreću mladi u dobi od 15 do 29 godina, a koje nisu zaposleni niti se obrazuju (tzv. mlade osobe u NEET statusu).
Uspostavom Garancije za mlade nastoji se potaknuti uspostava takvog sustava podrške mladima koji će omogućiti da sve osobe mlađe od 29 godina dobiju kvalitetnu ponudu za posao, nastavak obrazovanja, naukovanje ili pripravništvo u roku od četiri mjeseca od gubitka radnog mjesta ili prestanka formalnog obrazovanja. Korisnici neke od mjera, koje se predviđaju navedenim dokumentom, imat će mlade osobe u dobnoj skupini od 15 do 29 godina koje ispunjavaju sva tri navedena kriterija: 1) da ne rade – smatraju se nezaposlenom osobom u skladu s propisima koji reguliraju područje posredovanja pri zapošljavanju i prava za vrijeme nezaposlenosti te propisima koji reguliraju radne odnose, 2) da nisu u sustavu redovitog obrazovanja i 3) da nisu u sustavu obrazovanja odraslih.
Mjerama koje se predviđaju navedenim dokumentom mlada NEET osoba mora u roku od 4 mjeseca dobiti kvalitetnu ponudu kojom se uključuje u rad, sustav redovitog obrazovanja ili obrazovanja odraslih. Stoga se izravna provedba Garancije za mlade sastoji od dva seta mjera – prvog, koji je usmjeren na uključivanje mladih NEET osoba u tržište rada te drugog, usmjerenog na uključivanje mladih NEET osoba u obrazovanje.
Mjere za uključivanje na tržište rada
Kada je riječ o mjerama za uključivanje mladih na tržište rada mladima će, primjerice, stajati na raspolaganju mogućnost davanja potpora za zapošljavanje koje su dostupne poduzetnicima koji djeluju profitno. Sufinanciraju se troškovi rada osobe koju poslodavac zapošljava do najviše 50% godišnjeg troška bruto plaće radnika ili 75% za osobe s invaliditetom u razdoblju od 12 mjeseci. Ujedno mlade osobe mogu koristiti mjeru javnog rada kojoj je cilj uključiti nezaposlene osobe u program aktivacije na poslovima društveno korisnog rada. Financira se 100% troška minimalne bruto plaće ili 50% troška minimalne bruto plaće, ovisno o skupini u kojoj je korisnik. Da bi se mlade potaknulo na samozapošljavanje, oni će moći koristiti mjeru potpora za samozapošljavanje koje se dodjeljuju nezaposlenim osobama koje se odluče na pokretanje vlastitog posla, a prijavljene su u evidenciji nezaposlenih osoba. Na temelju poslovnog plana i izrađenog troškovnika dodjeljuje se potpora za razdoblje od 12 mjeseci. Prije i tijekom korištenja potpore osigurana je podrška savjetnika za samozapošljavanje. Mladi će i dalje moći koristiti mjeru stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, kao i do sada.
Mjere za uključivanje u obrazovanje
Kako bi se uključile u obrazovanje i stjecanje novih vještina, mladi će moći koristiti mjeru osposobljavanja na radnom mjestu kojoj je cilj osposobiti nezaposlene osobe za stjecanje znanja i vještina na radnom mjestu potrebnih za obavljanje poslova tog istog radnog mjesta. Kroz mjeru obrazovanja nezaposlenih nezaposlena mlada osoba se uključuje u programe stručnog osposobljavanja, prekvalifikacije i usavršavanja u obrazovnim ustanovama kako bi se osposobila za zanimanja koja su trenutačno tražena na tržištu rada. Polazniku se isplaćuju troškovi prijevoza te novčana pomoć u visini od 50% minimalne plaće umanjene za doprinose za obvezna osiguranja te se također financiraju troškovi liječničkog pregleda ako je on uvjet za upis u obrazovni program. Najduže trajanje obrazovanja je 6 mjeseci. Neke od mjera su ujedno usmjerene na povratak mladih u obrazovanje i to pripadnika ranjivih skupina, na obrazovanje do veće zapošljivosti mladih te na financiranje druge prilike za stjecanje kvalifikacija u visokom obrazovanje.
Planom implementacije ujedno su predviđene i mjere za snaženje samog institucionalnog sustava u kojem bi se trebale provoditi navedene mjere, kroz sustav implementacije i evaluacije.
