U okviru Europskog semestra Republika Hrvatska je bila dužna izraditi dokument Nacionalni program reformi (dalje: NRP) i dostaviti ga Europskoj komisiji do kraja travnja 2017. godine. Nacionalni program reformi definira reformske mjere i aktivnosti koje će, prema mišljenju Vlade pridonijeti ostvarivanju dugoročno održivog gospodarskog rasta, povećanju zaposlenosti i stvaranju novih radnih mjesta te smanjenju makroekonomskih neravnoteža. S obzirom na to da se preko Europskog semestra provode i prate aktivnosti usmjerene na postizanje ciljeva Strategije Europa 2020., NRP također definira mjere i aktivnosti za postizanje glavnih ciljeva Strategije Europa 2020. U skladu s tim, NPR definira tri glavna cilja: 1. Jačanje konkurentnosti gospodarstva, 2. Povećanje zapošljivosti i povezivanje obrazovanja s tržištem rada i 3. Održivost javnih financija.
Jačanje konkurentnosti gospodarstva Vlada planira postići mjerama kao što su unapređenje poslovne klime, poboljšanje raspolaganja i upravljanja državnom imovinom, profesionalizacijom javne uprave i pružanjem brzih javnih usluga, uklanjanjem institucionalne, ustrojstvene i funkcionalne fragmentacije u javnoj upravi, te poboljšanjem učinkovitosti pravosudnog sustava. Javne financije Vlada planira urediti smanjenjem dugova u zdravstvu i postizanjem održivosti zdravstvenog sustava, unapređenjem sustava socijalnih naknada te osiguranjem dugoročne održivosti mirovinskog sustava.
Na udaru će biti socijalna prava
Smanjenje dugova u zdravstvu Vlada planira postići donošenjem Nacionalnog plana razvoja bolnica, kojim će se poboljšati kvaliteta zdravstvene usluge i unaprijediti bolnička zdravstvena zaštita u cjelini. Vlada planira izraditi mjere za stimulaciju ostanka mladih liječnika u RH te osigurati brže i lakše dobivanje specijalizacija, a iz sredstava EU fondova će financirati kontinuirano stručno usavršavanje liječnika. Racionalizacija potrošnje osigurat će se kroz kontrolu opsega i kvalitete pružanja usluga svih zdravstvenih subjekata. Jednako tako u 2017. godini cilj je povećati broj osiguranika koji sami plaćaju premiju za policu dopunskog zdravstvenog osiguranja. Vlada također planira provesti reformu sustava socijalne zaštite s naglaskom na područje socijalne skrbi i sustava socijalnih naknada s ciljem povećanja njegove učinkovitosti, transparentnosti, pravednosti, kao i osiguranja njegove održivosti.
Čeka nas veća penalizacija za prijevremeno umirovljenje i duži radni vijek
Kada je riječ o mirovinskom sustavu, Vlada smatra da mirovinski sustav zahtijeva daljnju reformu kako bi se dugoročno osigurale primjerene mirovine uz osiguranje fiskalne održivosti. Vlada tako predviđa, radi postizanja i održavanja socijalne adekvatnosti i financijske održivosti mirovina, pristupiti izmjeni zakonodavstva u cilju povezivanja dobi umirovljenja i očekivanog trajanja života, obeshrabriti prijevremeno umirovljenje, poticati duži ostanak u svijetu rada, jačati mogućnosti zapošljavanja prema preostaloj radnoj sposobnosti, revidirati sustav tzv. „beneficiranog staža“ i dr.
Kako bi obeshrabrila prijevremeno umirovljenje, Vlada planira osigurati veću penalizaciju prijevremene starosne mirovine. Umjesto važećih umanjenja koja ovise o duljini mirovinskog staža (polazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine iznosi od 0,10% do 0,34% po mjesecu ranijeg umirovljenja), Vlada predlaže uvođenje jedinstvenog polaznog faktora za svaki mjesec prije navršenih godina osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu neovisno o godinama navršenog mirovinskog staža. Poticanje dužeg ostanka u svijetu rada, namjerava se postići i ubrzanjem izjednačavanja dobi za odlazak u prijevremenu starosnu i starosnu mirovinu za žene i muškarce te nakon toga postupnim podizanjem dobi na 67 godina za žene i muškarce.
Predlaže se i izmjena uvjeta za starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika u odnosu na važeće uvjete od 60 godina života i 41 godine staža osiguranja, te se predlaže propisati strože uvjete za ovu vrstu starosne mirovine u efektivnom trajanju. Također, predlaže se ukidanje tzv. bonifikacije, odnosno povećanja mirovine za 0,15% po mjesecu kasnijeg odlaska u mirovinu (prema važećoj odredbi, mirovina se povećava za 0,15% za svaki mjesec nakon navršenih godina života osiguranika propisanih za stjecanje te mirovine, a najviše za pet godina). Proširenjem kruga korisnika mirovine koji se uz korištenje mirovine mogu zaposliti, omogućit će se uključivanje na tržište rada još nekih kategorija umirovljenika, kako bi se potaknula radna aktivacija starijih osoba, njihov postupni izlazak iz svijeta rada te omogućio dodatni prihod u starosti.
