Određivanje štete
Odgovornost radnika za nadoknadu štete postoji ako su kumulativno ispunjene sljedeće pretpostavke:
- a) šteta mora nastati na radu ili u vezi s radom – šteta je nastala na radu ako je počinjena prilikom izvršenja poslova iz radnog odnosa (npr. oštećenje stroja na kojem radnik radi). Šteta nastala u vezi s radom je ona koja nije počinjena prilikom izvršenja redovitih poslova iz radnog odnosa, ali je u vezi s poslovanjem poslodavca (npr. odavanje poslovne tajne).
- b) šteta mora nastati namjerom radnika ili njegovom krajnjom nepažnjom – namjera postoji kada je radnik znao da će svojom radnjom prouzrokovati štetu poslodavcu i na to je pristao (prisutni znanje i volja). O krajnjoj nepažnji se radi kada radnik ne upotrijebi onu pažnju koju bi upotrijebio prosječni radnik, te takvom nepažnjom nastane šteta poslodavcu.
- c) šteta mora biti uzrokovana poslodavcu – šteta može biti imovinska (uništenje stroja, otuđenje imovine…) i neimovinska (povreda časti, ugleda, dostojanstva poslodavca, odavanje poslovne tajne…). Šteta može biti učinjena poslodavcu pravnoj i poslodavcu fizičkoj osobi.
Važno!
Šteta, odnosno posljedice štetnih radnji ne moraju biti odmah vidljive. Radnik koji neopravdano izostane s posla, tim činom može uzrokovati štetu poslodavcu, te poslodavac može tražiti od radnika da tu štetu nadoknadi.
Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koju je uzrokovao. Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete koju je on uzrokovao, smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu naknađuju u jednakim dijelovima. Radnik koji je na radu ili u vezi s radom, namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokovao štetu trećoj osobi, a štetu je naknadio poslodavac, dužan je poslodavcu naknaditi iznos naknade isplaćene trećoj osobi.
Važno!
Bez obzira na to što je nedvojbeno utvrđena štetna radnja radnika, poslodavac ne smije bez suglasnosti radnika svoje potraživanje prema njemu naplatiti uskratom isplate plaće ili nekog njezina dijela. Nužan je radnikov pristanak da bi mu poslodavac iznos u kojem je nastala šteta uskratio s plaće.
Unaprijed određeni iznos naknade štete
Ako bi utvrđivanje visine štete uzrokovalo nerazmjerne troškove, može se unaprijed za određene štetne radnje predvidjeti iznos naknade štete. Štetne radnje i naknade mogu se predvidjeti kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. Najčešće je riječ o zabrani pušenja i konzumiranja alkohola te se za kršenje tih zabrana unaprijed utvrdi visina naknade štete (npr. umanjenje neto plaće od 20% u trajanju od tri mjeseca), neopravdano uzastopno kašnjenje na posao i sl.
Ako je šteta uzrokovana štetnom radnjom veća od utvrđenog iznosa naknade, poslodavac može zahtijevati naknadu u visini stvarno pretrpljene i utvrđene štete.
Odgovornost poslodavca za štetu uzrokovanu radniku
Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu prema općim propisima obveznog prava. Ako je šteta nastala kao posljedica obične nepažnje poslodavca, tada je na poslodavcu odgovornost da dokaže suprotno, odnosno da nije kriv za prouzročenu štetu. Ako je šteta nastala namjerom ili krajnjom nepažnjom poslodavca, tada radnik mora dokazati takvu krivnju poslodavca.
Odgovornost poslodavca za štetu na radu i u vezi s radom propisana je čl. 25. Zakona o zaštiti na radu. Ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. U tom slučaju nije potrebno dokazivati krivnju ili krajnju nepažnju poslodavca, jer poslodavac odgovara bez obzira na to bio kriv ili ne. Poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.
Primjer!
Poslodavac je radniku osigurao zaštitnu opremu (obuću i odjeću) koju radnik nije koristio te je uslijed toga radnik pretrpio ozljedu. Tada poslodavac neće biti odgovoran za nastalu štetu radniku.
