Godišnje kvote za uvoz stranih radnika koje je do sada određivala Vlada, odlaze u povijest. Poslodavci će ubuduće strane radnike zapošljavati na temelju testa tržišta rada koji će provoditi Hrvatski zavod za zapošljavanje, a u nekim zanimanjima uvoz stranih radnika će se potpuno liberalizirati, opet prema procjeni Upravnog vijeća HZZ-a.
Prema novom zakonu, poslodavac koji želi zaposliti stranog radnika obratit će se područnoj službi HZZ-a koja će provjeriti ima li u svojim evidencijama nezaposlenih osoba koje udovoljavaju zahtjevima poslodavca. Ako ih ima, HZZ će posredovati u zapošljavanju, a u suprotnom će izdati mišljenje na temelju kojega će MUP izdati radne dozvole. Test tržišta se, međutim, neće provoditi za sezonske radnike u poljoprivredi, ali ni za ona zanimanja za koja Upravno vijeće zaključi da on nije nužan.
Zakon je predvidio iznimke, odnosno poslodavce kojima se neće odobriti zapošljavanje stranaca. Radnu snagu tako neće moći uvoziti poslodavci protiv kojih se vodi postupak zbog neisplate plaća, oni koji su u likvidaciji ili im je račun blokiran dulje od 30 dana, koji ne plaćaju poreze ili nemaju zaposlenih. Izričito se propisuje i da udio stranaca u ukupnom broju zaposlenih kod jednog poslodavca ne smije biti veći od jedne trećine.
U Hrvatskoj bi moglo raditi 81.600 stranaca
Strani radnici čine pet posto ukupnog broja zaposlenih u zemlji, a radne dozvole ove godine je tražilo 12.000 tvrtki, s tim što su mnogi potezali i do Azije kako bi našli radnike. Odlukom o kvotama za 2020., iduće godine bi u Hrvatskoj moglo raditi 81.600 stranaca, od čega bi se 25.000 postojećih dozvola produljilo još godinu dana te izdalo 56.000 novih. Stranci bi morali raditi pod istim uvjetima kao i domaći radnici, no sindikati kažu da nitko ne nadzire poštuju li poslodavci propisane uvjete, barem u ona dva kolektivna ugovora čija je primjena proširena na sve tvrtke – u ugostiteljstvu i građevinarstvu.
Moguće rušenje ili zaustavljanje rasta plaća
Sindikati se boje da bi stranci mogli srušiti ili zaustaviti rast plaća. Kod nas se uopće ne prati što se događa s plaćama i radnim uvjetima u tvrtkama koje zaposle strance. Službeni statistički podaci pokazuju da rast plaća na razini države usporava, primjerice nominalno su u 2017. neto plaće rasle oko 6 posto, godinu dana poslije oko 4 posto, a ove godine je rast plaća usporio na oko 3 posto. Veći utjecaj na rast plaća imale su porezne olakšice i povećanje minimalne plaće od izravnog povećanja bruto primanja.
I stranci napuštaju Hrvatsku
Ove godine država je odobrila produljenje radnih dozvola za 15.000 stranaca zaposlenih lani, no produljenje je zatražilo samo njih 7500. To pokazuje da Hrvatsku ne napuštaju samo domaći, nego iz nje bježe i strani radnici.
Plaće jesu nešto porasle, ali ne u tolikoj mjeri koliko bi se očekivalo s obzirom na drastičan nedostatak radne snage na tržištu o kojem poslodavci stalno govore. Stoga je pitanje ima li uopće toliko stranih radnika na raspolaganju koji su spremni raditi za znatno nižu plaću od one za koju su spremni raditi domaći radnici, odnosno hoće li poslodavci ponudom (pre)niskih plaća zadovoljiti svoje potrebe za dovoljno kvalitetnim radnicima. U konačnici, kvalitetnog radnika je potrebno adekvatno platiti, bio on stranac ili Hrvat.
