Noćni rad je rad koji se obavlja u vremenu od dvadeset dva sata navečer i šest sati ujutro idućeg dana, odnosno u poljoprivredi od dvadeset dva sata navečer do pet sati ujutro idućeg dana. Vrijeme noćnog rada može se zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili sporazumom zaključenim između radničkog vijeća ili poslodavca odrediti i drugačije. Za maloljetne radnike noćnim radom smatra se rad u vremenu od dvadeset sati do šest sati idućeg dana, odnosno u industriji od devetnaest sati do sedam sati idućeg dana.
| Primjer:
Ako radnik radi od 17,00 sati do 01,00 sat idućeg dana, tada će se noćnim radom smatrati 3 sata koja je odradio od 22,00 do 01,00 sati, a ostali dio ostvarenih sati nije noćni rad. |
Koje djelatnosti se smatraju industrijom propisane su Pravilnikom o djelatnostima koje se smatraju industrijom (NN br. 32/15.).
Uređivanje vremena noćnog rada važno je zbog definicije noćnog radnika. Noćni radnik je onaj radnik koji prema svom radnom rasporedu redovito tijekom jednog dana radi najmanje tri sata u vremenu noćnog rada ili koji tijekom uzastopnih dvanaest mjeseci najmanje jednu trećinu svog radnog vremena radi u vremenu noćnog rada. Pri tome je navedenom odredbom jasno propisano da su uvjeti za noćnog radnika alternativno propisani, odnosno ako radnik ispuni ili jedan ili drugi uvjet za noćnog radnika, smatrat će se noćnim radnikom.
Definicija noćnog radnika je bitna jer je upravo prema tim radnicima poslodavac, pri utvrđivanju dnevnog rasporeda radnog vremena dužan voditi osobitu brigu i to tako da neće smjeti utvrditi takav raspored radnoga vremena prema kojem bi noćni radnik tijekom razdoblja od četiri mjeseca u noćnom radu radio duže od prosječnih osam sati tijekom svakih dvadeset i četiri sata. Dakle, ukupan fond sati tog radnika ne smije biti toliki da se dijeljenjem ukupnog fonda sati s brojem dana u referentnom razdoblju od četiri mjeseca, dobije rezultat koji bi odgovarao većem broju sati rada od prosječnih osam sati u 24 sata. Ako ipak poslodavac noćnim radnicima dnevni raspored utvrdi u trajanju dužem od osam sati, time će počiniti najteži prekršaj poslodavca.
Dok se ukupan intenzitet rada „običnog“ noćnog radnika računa u prosjeku, za noćnog radnika koji je na radu izložen osobitoj opasnosti ili teškom fizičkom ili mentalnom naporu, postoji zabrana da mu se utvrdi raspored radnoga vremena prema kojem bi takav radnik radio više od osam sati tijekom razdoblja od dvadeset četiri sata u kojem radi noću.
Dakle, u smislu ove odredbe ZOR-a, poslovi pri kojima je radnik izložen osobitoj opasnosti ili teškom fizičkom ili mentalnom naporu, su sasvim sigurno svi poslovi uređeni Pravilnikom o poslovima s posebnim uvjetima rada, zatim svi poslovi na kojima radnici rade u skraćenom radnom vremenu na temelju posebnog propisa, kao i svi poslovi na kojima se, na temelju posebnog propisa, staž osiguranja računa u povećanom trajanju na temelju Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem (NN 71/99., 46/07. i 41/08.).
Zabrana noćnog rada
Noćni rad maloljetnih radnika je zabranjen, osim i samo u slučaju kada je takav rad prijeko potreban u djelatnostima koje su uređene posebnim propisima, a nisu ih u mogućnosti obaviti punoljetni radnici. I u slučaju takve prijeke potrebe noćnog rada maloljetnih radnika, maloljetni radnici ne smiju raditi duže od osam sati tijekom razdoblja od dvadeset četiri sata, niti maloljetni radnik smije raditi u razdoblju od ponoći do četiri sata ujutro. U svakom slučaju noćnog rada maloljetnog radnika poslodavac je dužan osigurati da se rad obavlja pod nadzorom punoljetne osobe.
U inspekcijskom nadzoru inspektor rada ima ovlasti upravnom mjerom zabraniti noćni rad maloljetnom radniku ako za taj rad nisu ispunjeni svi propisani uvjeti, a poslodavac koji je takav noćni rad naredio, ili nije osigurao da se noćni rad maloljetnog radnika obavlja pod nadzorom punoljetne osobe ili nije postupio po izrečenoj upravnoj mjeri, odgovarat će za najteže prekršaje.
