Predstavnici Sindikata grafičara su u rujnu ove godine održali sastanak s NGU, odnosno grupom nordijskih sindikata, koju čine sindikati iz Norveške, Danske, Islanda, Finske, Švedske i Farskih otoka. Raspravljane su mnoge teme uz razmjenu iskustva i prakse s obje strane.
Visoka sindikalna organiziranost
Prvi dan posjeta je započeo sastankom predstavnika Sindikata grafičara s predstavnicima danskog i norveškog sindikata. Sindikat HK Privat, s 270 000 članova je najveći danski sindikat. Organizira radnike iz privatnog i javnog sektora, te također organizira i radnike grafičke struke. Fellesforbundet je najveći norveški sindikat koji organizira više od 147 000 radnika iz privatnog sektora, te između ostalih organizira radnike iz grafičkog sektora.
Sindikalna zastupljenost u Danskoj je oko 70%, dok je u Norveškoj malo iznad 50%. No, bez obzira na tu razliku, sindikati u obje države, kao i u svim nordijskim državama su izuzetno utjecajni te su dostojan socijalni partner i značajan sudionik u svim zbivanjima kada se raspravlja o radničkim pravima.
Izazovi grafičkog sektora u budućoj organizaciji rada
Naš Sindikat grafičara i finski sindikat koji okuplja grafičare su jedina dva sindikata koji u prvom redu organiziraju radnike grafičke struke, dok su se svi ostali izvorno grafički sindikati okrenuli spajanju s ostalim srodnim sindikatima. Norvežani i Danci se također suočavaju s manjkom radnika grafičke struke, te se mnoge tvornice zatvaraju, dok se grafičari prekvalificiraju i okreću drugim zanimanjima. No, prestankom rada u nekoj firmi, ti radnici ne prestaju automatski biti i članovi sindikata. Sindikat preuzima brigu i za vrijeme nezaposlenosti svojih članova, kada im stoji na raspolaganju za lakše pronalaženje novog posla, a ti radnici ostaju kontinuirani članovi sindikata prilikom zaposlenja kod novog poslodavca. Tako sindikat djeluje kod gotovo svih poslodavaca i nije ga potrebno utemeljiti ispočetka, čime je olakšano kolektivno pregovaranje i u konačnici potpisivanje kolektivnog ugovora.
Kolektivni ugovori na sektorskoj razini
Posebnost kolektivnog pregovaranja i kolektivnih ugovora u nordijskim zemljama je u tome što se kolektivni ugovori sklapaju na razini sektora. Takvi kolektivni ugovori se tada primjenjuju na sve radnike zaposlene u tom sektoru i oni gotovo bez iznimke jamče znatno bolja prava nego ona propisana zakonom. No uz sektorski kolektivni ugovor, moguće je pregovarati i na razini pojedine firme te ugovoriti još bolje uvjete rada od onih ugovorenih u sektorskom kolektivnom ugovoru. Dok za sektorski kolektivni ugovor pregovaraju predstavnici granskog sindikata i predstavnici mjerodavne udruge poslodavaca, na lokalnoj razini pregovaraju sindikalni povjerenici s poslodavcem. Takav ugovor sklopljen između sindikata koji djeluje u firmi i poslodavca je neki oblik aneksa sektorskom kolektivnom ugovoru. Njime se najčešće regulira plaća i raspored radnog vremena.
I u Norveškoj i u Danskoj je značajna razlika u razini prava koju propisuje radno zakonodavstvo od one koja je ugovorena kolektivnim ugovorom. Neke od razlika u Norveškoj su:
•
Plaća, pa čak ni minimalna, nije definirana zakonom, nego isključivo kolektivnim ugovorom kojim se ostavlja mogućnost pregovarati o plaći svake godine.
•
Zakonom je propisano radno vrijeme od 9 sati dnevno i 40 sati tjedno, dok je kolektivnim ugovorom propisano 7,5 sati dnevno, odnosno 37,5 sati tjedno. No treba uzeti u obzir da u većini slučajeva stanka od 30 minuta nije uključena u radno vrijeme.
•
Zakonom je propisano da su od državnih praznika plaćeni jedino 1. i 17. svibnja, dok je kolektivnim ugovorom ugovoreno da mora biti plaćen rad na sve državne praznike.
•
Minimalno zakonom propisano trajanje godišnjeg odmora je 4 tjedna, dok je kolektivnim ugovorom određeno 5 tjedana.
Sustavna edukacija
Kako bi sindikalni povjerenici mogli pregovarati na lokalnoj razini, potrebna je njihova sustavna edukacija koju provode sindikati. Uz sindikalne povjerenike, sindikati organiziraju i provode edukacije za sve svoje članove. Za te namjene je uspostavljen poseban fond iz kojeg se financiraju edukacije. Za financiranje edukacija i obrazovanja su zainteresirani i poslodavci, te izdvajaju sredstva za tu namjenu. Sindikati uspijevaju s poslodavcima ugovoriti razne oblike edukacije za svoje članove, kao što je učenje stranih jezika, pa čak i putovanja. Naglasak je stavljen na kontinuirano cjeloživotno učenje i obrazovanje.
Posjet grafičkoj firmi Aller Trykk
Organiziran je posjet grafičkoj firmi Aller Trykk, koja zapošljava 112 radnika, pretežno grafičara i svi su članovi sindikata. Način rada je vrlo sličan kao i u hrvatskim grafičkim firmama, osim što je fizički rad sveden na minimum. No, strojevi i radni procesi su gotovo isti, te ne zaostajemo za spomenutom firmom.
Sindikalna povjerenica u Aller Trykku je ukratko predstavila način djelovanja sindikata, te način pregovaranja na lokalnoj razini. Premda su bili izloženi velikim pritiscima poslodavca, pa čak i prijetnjom otkazima i zatvaranjem firme, sindikati su se izborili za vrlo dobre uvjete rada, ponajviše dobrom organizacijom rasporeda radnog vremena. Radno vrijeme je raspoređeno u pet smjena i, primjerice, ako radnici rade noćnu smjenu, tada rade samo tri dana u tjednu po osam sati. Time im je radna produktivnost očuvana, imaju više vremena za odmor, posebno nakon iscrpljujućih noćnih smjena.
Često smo skloni uvjerenju da poslodavci vrše pritisak na radnike i sindikate samo u našoj državi, no takav je stav poslodavaca prisutan u svim, pa i u razvijenim nordijskim državama. Bez jakog sindikata nema mogućnosti postizanja kvalitetnih prava i uvjeta rada.
Prezentacija kolektivnog pregovaranja u Hrvatskoj
Marina Kasunić Peris je prezentirala model kolektivnog pregovaranja u Hrvatskoj. Za razliku od nordijskog modela, koji je strukturiran i transparentan, hrvatski je baziran na pregovaranju isključivo na lokalnoj razini, odnosno razini firme, što ga čini zamršenijim. Ukratko je prezentirala povijest kolektivnog pregovaranja našeg Sindikata, pravni temelj za socijalni dijalog u Hrvatskoj, te prikaz ugovorenih prava u kolektivnim ugovorima. Prepoznat je rad našeg Sindikata koji je znatno otežan zbog kontinuiranog kolektivnog pregovaranja na razini svake firme.
Matea Mikić je prezentirala projekt „Dijalog i znanje napredak grade“ financiran sredstvima iz Europskog fonda. Predstavila je priručnik „Osnove pravilnog načina rada i rukovanja teretom u grafičkoj industriji“ koji je izradila profesorica gđa Josipa Nakić. Kolege iz nordijskih sindikata su bili zainteresirani za priručnik, te su zamolili da bude objavljen na web-stranici našeg Sindikata, što će i biti, čim bude u potpunosti dovršen.
Nordijski model kolektivnog pregovaranja
Profesor sa Sveučilišta FAOS u Kopenhagenu je održao prezentaciju nordijskog modela kolektivnog pregovaranja.
Glavne funkcije kolektivnog pregovaranja:
1. rješavanje konflikta i održavanje mira
2. kolektivni ugovori stvaraju sigurnost za individualno zapošljavanje
3. koordinacija može osigurati održivi razvoj plaća i pridonijeti većoj zaposlenosti
4. osiguravanje pravedne i produktivne distribucije stvorene vrijednosti
5. stvaranje okvira za raspravljanje o fleksibilnosti i prilagodbe
Što je fleks-sigurnost?
Fleks-sigurnost je alternativa neoliberalnom modelu, a Danska je jedan od najboljih primjera prakse u tom području. Cilj fleks-sigurnosti na tržištu rada je koordinirati organizaciju rada i promjene na tržištu rada s jedne strane i sigurnost radnih mjesta s druge strane. Osigurati fleksibilnost u radnom vremenu, plaći s jedne strane i sigurnost u zaposlenju i sigurnim prihodima s druge strane. U osiguranju takve fleksi-sigurnosti moraju interaktivno djelovati sindikati i poslodavci, a čemu pridonose i kvalitetni kolektivni ugovori s velikim rasponom pokrivenih područja.
Izazovi nordijskog modela kolektivnog pregovaranja
Kako bi se zaustavio trend smanjenja sindikalno organiziranih radnika, potrebno je povećati članstvo među mladim radnicima, radnicima u privatnom sektoru i migrantima te u potpunosti revitalizirati sindikalni pokret. Nordijski sindikati najveću pozornost posvećuju kolektivnom pregovaranju, no svejedno primjećuju pad kolektivnih pregovora u privatnom sektoru.
U nordijskim zemljama je otvoreno pitanje minimalne plaće. Švedska i Danska nemaju zakonom reguliranu minimalnu plaću te čak smatraju da bi ta regulacija mogla oslabiti pregovaračku moć sindikata. To je jedan od razloga velike sindikalne zastupljenosti jer radnici znaju da im jedino sindikat kolektivnim ugovorom može osigurati pristojnu plaću.
Organiziranje
Sindikat KK Privat u Danskoj zapošljava radnike koji se profesionalno bave organiziranjem radnika. Ti radnici su nam predstavili način njihova rada, odnosno još jednom naglasili da je ključ svakog uspješnog sindikata organiziranje radnika. Uspjeh leži u kontinuiranoj komunikaciji sa sindikalnim povjerenicima, njihovoj edukaciji i uključivanju svih radnika u rješavanje problema. Radnici trebaju biti svjesni da sindikalni povjerenik ne može potpuno sam riješiti svaki problem te da i oni moraju biti aktivno uključeni.
Zanimljiv primjer suradnje svih radnika u rješavanju problema je sljedeći: Poslodavac je donio odluku da više neće radnicima davati obračun plaće u tiskanom obliku, nego samo putem e-maila. Rekao je da ako radnik želi obračun u tiskanom obliku, neka osobno dođe kod njega u ured. Radnici su organizirano otišli u petak u 15 sati u ured po obračun plaće. Nakon toga je poslodavac odlučio ukinuti svoju prethodnu odluku. Dakle, samo zajedno i organizirano se može doći do postizanja boljih uvjeta rada.