Dugo najavljivani novi Stečajni zakon (NN broj 71/2015) stupio je na snagu 01. rujna 2015. godine, te donio brojne novine koje će se odraziti na sudbinu velikog broja tvrtki u Republici Hrvatskoj, a koliko će pomoći radnicima vrijeme će pokazati.
Automatski stečajevi
Novi Stečajni zakon određuje da tvrtke čiji je račun u blokadi duže od 120 dana automatski idu u stečaj. Prema podacima Fine, takvih tvrtki je oko 20.000, te zapošljavaju oko 10.000 radnika. Prve na udaru će biti tvrtke bez ijednog zaposlenog, a kojih je u Hrvatskoj oko 15.000 i koje zajedno duguju oko 14,5 milijardi kuna. Odgovorna osoba u tim tvrtkama bi trebala pokrenuti stečajni postupak, no ako to ne učini, Zakon daje mogućnost odnosno dužnost Fini da u roku od osam dana od isteka 120 dana koliko je tvrtka u blokadi, podnese prijedlog za otvaranje stečajnog postupka, a imena tih tvrtki biti će javno objavljena na mrežnoj stranici sudova. Cilj je do kraja godine pokrenuti stečaj za sve tvrtke koje su u blokadi duže od 120 dana i bez ijednog zaposlenog.
Na ovaj način se žele ugasiti tzv. fantomske tvrtke koje zapravo više niti ne posluju, nego samo formalno postoje. Nemaju zaposlenih, nisu likvidne, te će ih se na taj način maknuti s tržišta i omogućit će se lakše poslovanje onima koji zaista posluju i koji su likvidni.
Ukoliko ovi automatski postupci uđu u statistiku stečajnih postupaka Hrvatska će s dna ljestvice efikasnosti stečajnih postupka Europske unije skočiti prema samom vrhu, što je vjerojatno i jedan od primarnih ciljeva ovih pompozno najavljenih promjena. Koliko će to promjena donijeti u stvarnom životu, koliko će potraživanja iz fantomskih tvrtki zaista biti naplaćeno, to je već drugo pitanje.
Također će se dati mogućnost za naplatu na privatnoj imovini poslodavaca koji su preko svojih tvrtki izvlačili nezakonito imovinu i u nemogućnosti su uredno podmiriti obveze prema svojim vjerovnicima, a kako će se i to ostvarivati u praksi drugo pitanje.
Tvrtkama koje imaju barem jednu zaposlenu osobu rok od 120 dana od blokade pa do otvaranja stečajnog postupka, početi će teći od stupanja na snagu novog Stečajnog zakona, dakle od 01. rujna 2015. godine.
Osiguranje minimuma za radnike
Što se tiče prava radnika koji su zaposleni u tvrtkama koje uđu u stečaj, njima se daje jamstvo za isplatu tri minimalne plaće (3.029 kn bruto), a koje im isplaćuje Agencija za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca (dalje: Agencija). Na taj način će država osigurati isplatu tri minimalne plaće koju radnici vjerojatno na drugi način od poslodavca ne bi dobili. Kod isplate plaće i naknade plaće, Agencija je dužna obračunati i uplatiti doprinose za obvezna osiguranja koji se obračunavaju na osnovicu, te su ta primanja u cijelosti izuzeta iz ovrhe. Pravo na osiguranje potraživanja ima radnik kojemu je potraživanje utvrđeno u stečajnom postupku, a zahtjev se podnosi izravno Agenciji koja je o zahtjevu dužna odlučiti u roku od 15 dana od podnošenja zahtjeva. No, ova prava su radnici ustvari već i imali, možda kroz nešto drugačiju proceduru, pa se ustvari i ne radi o nekoj velikoj novini, osim što bi se u kraćem roku trebao otvoriti veći broj stečajeva.
Manje zlouporaba predstečajnog postupka
Bitna novina koju donosi ovaj Zakon je da predstečajni postupak postaje sudski, dakle Fina u predstečajnom postupku više neće imati odlučujuću ulogu, nego će imati samo ulogu tehničke pomoći sudovima putem prikupljanja prijava tražbina vjerovnika, a sve ostalo će se odvijati na sudu.
U novom Zakonu se postavljaju stroži uvjeti za pokretanje predstečajnog postupka, s ciljem da se predstečajni postupak provede u fazi kad nisu još ispunjeni uvjeti za stečaj, dakle kada postoji prijeteća nesposobnost za plaćanje, odnosno kada postoji stvarna šansa za uspjeh tog postupka.
Do stupanja na snagu novog Zakona, mnogi dužnici su predstečaj koristili za odgađanje stečaja, s obzirom da je postupak predstečajne nagodbe bio prepreka za otvaranje stečajnog postupka. Primjera imamo i u našoj djelatnosti. Sjetimo se predstečajnog postupka Glasa Istre Trgovina čiju obustavu smo tražili mjesecima, jer ga je poslodavac koristio kako bi se odgodilo neminovno pokretanje stečaja a radnicima nije isplaćivao plaće mjesecima. Predstečajni postupak nad Slobodnom Dalmacijom Print također otvara mnoga pitanja.
Sada bi ovakvih zlouporaba trebalo biti manje, jer u zakonu stoji da će sud obustaviti predstečajni postupak ako u tijeku tog postupka dužnik više od 30 dana kasni s isplatom plaće i doprinosima koji radnicima pripadaju prema važećim aktima. No, čini se da su oni koji su se do sada ukrcali u vlak predstečajne nagodbe „na sigurnom“, jer će se ti postupci izgleda nastaviti voditi po dosadašnjim propisima.
