Dana 6. svibnja 2013. godine u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava održana je radionica o sustavu otpremnina u Republici Austriji.
Mr. Walter Neubauer, zamjenik glavnog direktora za rad u Ministarstvu za rad, socijalna pitanja i zaštitu potrošača je predstavnicima Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, te brojnim predstavnicima socijalnih partnera prezentirao iskustva Austrije u provedbi reforme sustava otpremnina. Naime, poseban izazov u reformama radnog zakonodavstva jest kako postići ravnotežu između nužne razine fleksibilnosti i sigurnosti radnika, kroz politiku fleksigurnosti za koju se zalaže i Europska unija.
Kao i mnoge druge članice Europske unije i Hrvatska planira provesti reformu radnog zakonodavstva, kako bi se i radno zakonodavstvo prilagodilo novonastalim okolnostima, a poseban izazov biti će uspostaviti odgovarajući balans u postizanju zacrtanih ciljeva.
Jedna od ključnih reformi koja predstoji jest reforma sustava otpremnina, koja bi trebala biti usmjerena upravo ka zaštiti sigurnosti radnika u slučaju nastupa prestanka ugovora o radu, te ka poticanju mobilnost radne snage na tržištu rada.
Naime, u proteklom razdoblju svjedočili činjenici da su se brojni instituti radnog zakonodavstva fleksiblizirali, te da i dalje postoje pritisci da se fleksibiliziraju oni instituti kojima se štiti sigurnost radnika, kao što je primjerice institut otpremnine.
Sustav otpremnina po uzoru na Austriju
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava planira institut otpremnine izmijeniti ne samo zbog činjenice da se navedeni institut mora prilagoditi novonastalim okolnostima, a to je sve veća mobilnost radne snage na tržištu rada, zbog čega radnici gube pravo na otpremninu u određenim okolnostima, već i zbog toga je uočeno da su:
– zbog prekasnog otvaranja stečaja poslodavaca radnici ostajali bez svojih otpremnina,
– da radnici zaposleni na određeno vrijeme nemaju pravo na otpremninu, jer im ugovori o radu prestaju njihovim istekom, a ne otkazom,
– da radnici u slučaju sporazumnog prestanka ugovora o radu radi prelaska kod drugog poslodavca nemaju pravo na otpremninu, već kod drugog poslodavca moraju ponovno steći zakonom propisane uvjete da bi ostvarili pravo na otpremninu itd.
Želja je Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, te socijalnih partnera, reformom instituta otpremnine otkloniti takve probleme, te osigurati da radnici ostvare pravo na otpremninu u svim navedenim okolnostima.
S provođenjem reforme suglasili su se i socijalni partneri i sada nam predstoji posao osmišljavanja i izrade zakonodavnog okvira kojim ćemo sustav otpremnina reformirati, po uzoru na Republiku Austriju, koja je od svoje reforme 2003. godine uzor mnogim državama članicama EU-a.
Iznos za otpremnine na individualnom računu radnika
Novi sustav otpremnina u Austriji se primjenjuje od 1. siječnja 2003. godine. Umjesto dotadašnjeg plaćanja otpremnina u gotovini poslodavci mjesečno uplaćuju postotak od 1,53% bruto plaće radnika u poseban fond (profitni fondovi – dionička društva u vlasništvu banaka, osiguravajućih društava). Fond odabire poslodavac u suradnji s radničkom vijećem. Sindikati imaju svoje predstavnike u upravnom odboru Fonda. S uplatama počinje drugog mjeseca rada.
U slučaju mirovanja radnog odnosa (rodiljini dopust, vojna služba itd.) doprinose uplaćuju zavod za zdravstveno osiguranje.
Pravo na otpremninu ima radnik kojem su najmanje 3 godine uplaćivani doprinosi u taj fond, i koji je dobio otkaz. Dakle, dok je u radnom odnosu radniku poslodavac uplaćuje mjesečni iznos na njegov osobni račun (npr. kao u II. stupu mirovinskog osiguranja), na koje radnik ima pravo i koje prenosi. Činjenicom da je radnik kod nekog poslodavca dao otkaz, radnik ne gubi pravo na svoje uplaćene doprinose, pa slobodno može mijenjati poslodavce. Međutim, ostvarit će pravo na otpremninu samo u slučaju da mu je neki od poslodavaca dao otkaz ugovora o radu (poslovno ili osobno uvjetovani) i da su mu do tog trenutka najmanje 3 godine uplaćivani doprinosi za otpremninu. U slučaju da ostvari pravo na otpremninu radnik slobodno može izabrati što će sa tim sredstvima. Radnik zadržava pravo na svoje uplaćene doprinose, i može taj iznos tražiti da mu se isplati u gotovini, ili ga može investirati itd.
U osmišljavanju novog sustava otpremnina Hrvatska će se koristiti iskustvima Austrije, te će upravo austrijski sustav poslužiti kao model, prema kojem će Hrvatska temeljiti novi sustav otpremnina.
